U jednom istraživanju ljekari s Univerziteta Stanford otkrili su da je gotovo dvije trećine novorođenčadi rođeno sa smeđim očima, što zapravo čini 63 posto. Samo 20 posto beba rođeno je s plavim očima.
Istraživači su također utvrdili da su kod većine beba s plavim očima roditelji bijelci, dok je većina beba s tamnim očima afroameričkog, azijskog i latinoameričkog porijekla.
Zašto su bebine oči pri rođenju plave ili sive?
Boja očiju zapravo je izgled šarenice oka, mišićnog prstena oko zjenice koji kontrolira količinu svjetla koja ulazi u oko. Pri rođenju bebe imaju vrlo malo pigmenta (melanina) pa je njihova boja očiju i kože svjetlija. Pri porodu, kada vaše dijete dođe na svijet i odmah na jako svijetlo rađaone, svjetlost odmah potiče proizvodnju melanina u šarenici što može dovesti do promjene boje. Samo mrvica melanina i dijete će imati plave oči, dodajte još malo i oči postaju sive, zelene ili boje lješnjaka.
Budući da količina melanina određuje boju očiju, što više ima melanina oči bebe će biti tamnije. S druge strane ako melanociti vašeg mališana izlučuju minimalno melanina, vjerovatno će im oči ostati plave. Zelene oči ili oči boje lješnjaka događaju se kada je prozvodnja melanina na srednjem nivou.
Kako genetika utječe na sve to?
Genetika i melanin međusobno su povezani jer genetika zapravo kontrolira koliko melanina čovjek ima u svom tijelu.
Bebina boja očiju mijenjat će se nekoliko puta u prvih šest mjeseci. Nakon toga boja će se polako ustabiliti. Kod većine beba boja očiju postane jasna do prve godine.
Ukoliko oba roditelja imaju plave oči, velika vjerovatnoća je i da će njihova beba imati plave oči. Ako djedovi i bake imaju također plave oči ova vjerovatnoća se povećava.
No ukoliko jedan roditelj ima smeđe, a drugi plave ili zelene oči, malo je veća vjerovatnoća da će dijete imati smeđe oči. No ukoliko oba roditelja imaju smeđe oči ta vjerovatnoća raste na 75 posto.
Najrjeđa boja očiju je zelena i samo pet posto populacije ima ovu boju očiju.