Stomačni virus učestao je u jesenjim mjesecima, nerijetko i u kombinaciji sa respiratornim infekcijama, a u posljednje vrijeme timovi porodične medicine u Sarajevu svakodnevno bilježe desetak pacijenata sa ovim simptomima.
Kako pišu mediji u regiji, ove godine su mutirali adeno i rota virusi i posebno brzo se prenose, pa se strahuje da bi moglo doći do epidemije.
Međutim, kako za portal Radiosarajevo.ba govori pedijatrica Amra Junuzović – Kaljić, kod nas, za sada, razloga za strah od epidemije nema.
“Ono što je tipično za ovo doba godine jeste porast stomačnih viroza. To su crijevni enteritisi. Dakle, jedna upalna bolest probavnoga trakta. Djeca su svakako najosjetljiviji dio populacije te se u povećanom broju javljaju u pedijatrijeske ambulante s tegobama iz tog sektora, tj. sa simptomatologijom crijevne viroze”, govori nam Junuzović – Kaljić.
Pedijatrica napominje da se crijevne viroze odlikuju vrlo brzim razvojem simptoma. Dakle, što je dijete manje to su vidljivije promjene.
“Glavni simptomi su povraćanje, proliv i povišena temperatura zbog kojih djeca dolaze u stanje dehidracije, te u stanje smanjene koncentracije zbog nedostatka količine tečnosti u organizmu. To su situacije koje zahtijevaju intervenciju. Stoga, roditeljima preporučujemo da onog momenta kada vide da su krenuli simptomi crijevne viroze da odmah krenu u nadoknadu gubitaka tečnosti. To može biti oralna rehidracija ili infuziona otopina koja se pije (supice, čajevi…) i naravno uz odgovarajuću terapiju koju mi ordiniramo”, pojašnjava nam pedijatrica.
Kada je dijete neaktivno i pospano to ukazuje na simptome dehidracije, koje se najbrže manifestuje kod dojenčadi i djece mlađe od tri godine.
U smislu kretanja broja tih crijevnih viroza, kako ističe naša sagovornica, u Kantonu Sarajevo je povećan broj djece ali i odraslih.
“Što se tiče kliničke slike koja crijevna viroza izaziva, to je obično tri do pet dana uz odgovarajuću dijetalnu ishranu i terapijsku podršku”, savjetuje pedijatrica.
Vrijedi napomenuti, da crijevnu virozu mogu uzrokovati različiti virusi i bakterije koje napadaju gastrointestinalni sustav. Ti virusi se najčešće prenose putem neobrađene (nedovoljno skuhane, ispečene) hrane, kontaktom s osobom koja je zaražena, te lošom higijenom. Dobra higijena ne odnosi se samo na redovno tuširanje, već i na čišćenje svakodnevnih predmeta kao što su tastature, miš, kartice za ulaz u zgradu i slično.
Dva virusa koji uzrokuju želučanu virozu kod odraslih i djece su rotavirus i norovirus.
Rotavirus napada djecu do pete godine života i najčešći je uzrok proljeva kod djece. Infekcija obično počinje groznicom i povraćanjem, a nakon tri do osam dana se pojavljuje i proljev, a često i bol u stomaku. Djeca mogu širiti rotavirus neposredno prije pojave simptoma bolesti.
Norovirus je vrlo zarazan i može uzrokovati iznenadne napade teškog povraćanja i proljeva, bol u stomaku i grčeve, slabost i bol u mišićima te temperaturu. Simptomi obično počinju jedan do dva dana nakon izlaganja virusu, a traju najčešće tri do četiri dana. Za vrijeme zaraženosti osoba mora ostati kod kuće jer je bolest moguće prenijeti na drugu osobu do tri dana nakon potpunog oporavka.
Ljekaru se treba javiti ako simptomi crijevne viroze traju duže od sedam dana i ako su jednakog intenziteta, ako dolazi do stalnog povraćanja bez proljeva, u slučaju simptoma koji se ne povezuju s crijevnom virozom, ako uočite krv u sluzi ili u stolici te u slučaju jako oslabljenog imunološkog sistema.
