Da bi se što uspješnije obavila dijagnostika i tretman autizma i ostalih pervazivnih poremećaja potreban je multidisciplinarni pristup, te što objektivnija dijagnostička sredstva. Probleme najčešće prvo prepoznaju roditelji. Oni obično uoče ponašanja koja u manjoj ili većoj mjeri odstupaju od onoga što se očekuje za određenu razvojnu dob.
U svijetu postoje različiti testovi (screening testovi) kojima se provjerava postojanje ranih znakova karakterističnih za autizam kao što je npr. chek-lista za autizam kod djece (Checklist for Autism in Toddlers–CHAT; Baron-Cohen i sur., 1992) koji se koristi od strane stručnjaka, na djeci od 18 mjeseci, a provjerava odstupanja u području socijalne interakcije, komunikacije i igre.
Modificirana ček-lista za autizam kod djece (The Modified Checklist for Autism in Toddlers-M-CHAT; Robins i sur., 2001) je poboljšana verzija CHATa kojom roditelji procjenjuju senzomotorni razvoj, socijalnu interakciju, jezik i komunikaciju, te združenu pažnju djeteta u dobi do 24 mjeseca. Početni podaci dobiveni M-CHAT-om i CHAT-om na djeci u dobi od 18 do 30 mjeseci govore da je takvo testiranje najbolje obaviti u kliničkom okruženju, te da test ima nisku senzibilnost i dobru specifičnost.
MCHAT pitanja:
DA/ NE
1) Da li Vaše dijete uživa kada ga ljuljate, kada sjedi na Vašem koljenu i njišete ga?
2) Da li Vaše dijete pokazuje interes za drugu djecu?
3) Da li se Vaše dijete voli penjati, (na primjer po stepenicama)?
4) Da li Vaše dijete uživa u igranju skrivača (ili kada ste skriveni pa provirite i kažete buu)?
5) Da li se Vaše dijete ikada igra na način da se pretvara na primjer da razgovara preko telefona ili se brine o lutkama ili nešto slično?
6) Da li Vaše dijete koristi pokazivanje kažiprstom kada nešto želi?
7) Da li Vaše dijete koristi pokazivanje kažiprstom da pokaže interes za nešto?
8.) Da li se Vaše dijete primjereno igra s malim igračkama (autići ili kocke), ne da ih samo ispušta, okreće ili stavlja u usta?
9) Da li Vam dijete ikada donosi predmet samo da Vam ga pokaže?
10) Da li Vas dijete gleda u oči dulje od par sekundi?
11) Da li se ikada čini da je Vaše dijete preosjetljivo na zvuk, buku? (zatvara uši)
12) Da li Vam se dijete osmjehuje kada vidi Vaše lice ili Vaš osmijeh?
13) Da li Vas dijete imitira? (npr, kada napravite neki izraz lica ili pokret)
14) Da li Vaše dijete reagira na svoje ime kada ga pozovete?
15) Ukoliko pokažete na igračku na drugoj strani sobe, da li će dijete pogledati u tom smjeru?
16) Da li Vaše dijete hoda?
17) Da li Vaše dijete istovremeno gleda u stvari koje Vi gledate?
18) Da li Vaše dijete radi neobične pokrete rukama?
19) Da li Vaše dijete pokušava privući Vašu pažnju na svoju aktivnost?
20) Da li ste se ikada pitali da li Vaše dijete ima problema sa sluhom?
21) Da li Vaše dijete razumije što drugi govore?
22) Da li Vaše dijete ponekad gleda u prazno ili hoda okolo bez svrhe?
23) Da li Vaše dijete gleda u Vaše lice da provjeri koja će biti Vaša reakcija na nešto nepoznato?
Ovo je ključ odgovora na pitanja. Ovo su „pogrešni“ odgovori:
1. NE
2. NE
3. NE
4. NE
5. NE
6. NE
7. NE
8. NE
9. NE
10. NE
11. DA
12. NE
13. NE
14. NE
15. NE
16. NE
17. NE
18. DA
19. NE
20. DA
21. NE
22. DA
23. NE
Djeca koja imaju 3 pogrešne stavke, ili 2 ili više kritične stavke/odgovora, trebala bi biti upućena specijalisti koji može procijeniti autizam.
Primjer:
A. Ako ste odgovorili „NE“ na pitanja 13 i 15, vaše dijete nije prošlo na MCHAT.
B. Ako ste odgovorili „NE“ na pitanja 19, 20 i 21, vaše dijete nije prošlo na MCHAT.
Ako ne prođete na MCHAT, trebali bi kopiju testa odnijeti svom pedijatru i tražiti uputu specijalisti koji se bavi ovim područjem (autizam) u vašem okruženju.
Iako nema službenih podataka koliko djece pati od autizma u Bosni i Hercegovini, pretpostavlja se da ih ima više od 20.000. (avaz.ba) Statistike evropskih udruženja govore da svako 110. dijete ima autizam, odnosno od hiljadu djece šest ima pokazatelje ovog neurorazvojnog poremećaja.
Za uspješnu rehabilitaciju potreban je cijeli tim stručnjaka. Sve kreće od pedijatra, neuropsihijatra, logopeda do, na kraju, okupacionog terapeuta. Stručnjaci koji se bave liječenjem autizma ističu da se najveći uspjesi u rehabilitaciji postižu prilikom rane dijagnostike autizma kod djece od dvije do tri godine. Uspješna intervencija može se postići prilikom 30 do 40 sati rada sedmično, te dvije do tri godine intenzivnih terapija.