Sa dolaskom toplijih dana mijenja se i naš jelovnik. Voće i povrće postaje raznovrsnije, a kako je i sezona njegovog dozrijevanja, i dostupnije. Ovu činjenicu svakako treba iskoristiti kako bi obogatili svoj jelovnik, pomogli zdravlju i skinuli kilograme koje smo nakupili preko zime.
Vodiči pravilne prehrane savjetuju da je potrebno unijeti najmanje 5 porcija na dan voća i povrća, pri čemu bar 1/3 treba da bude svježa, nekuhana. Ovaj broj porcija je minimum potreban za očuvanje zdravlja, dok studije pokazuju da je najmanje 8 porcija dnevno potrebno da bi se postigao preventivni i zaštitni učinak na naše zdravlje.
Veličinu porcije nije tesko odrediti. Kada je u pitanju voće to je obično jedna voćka: jabuka, kruška, breskva, marelica, narandža ili pak pola šolje ili jedna šaka ako je u pitanju neko drugo voće. Kod povrća jedna porcija je zdjelica salate ili sve što može stati u dvije šake ruke.
Povrća se može uzimati više jer nema toliko šećera kao voće, a uz to je povrće mnogo lakše kombinovati sa mesom i drugim namirnicama. Kada se izgube ideje kako jesti voće, dovoljno je ocijediti sok ili ga dodati omiljenom jogurtu, sladoledu ili pudingu. Ovo je posebno bitno kada je u pitanju dječiji jelovnik.
Zdrave odluke počinju danas i od doručka. Ne treba tražiti izgovore kako nemamo vremena. Dovoljno je uobičajenom doručku dodati jedan paradajz ili krastavac. U običan sendvič, staviti dvostruko više salate. Prilikom kupovine obratiti pažnju da je voće i povrće zrelo, cijelo i bez oštećenja. Nakon kupovine, čuvati u frižideru. Ne kupovati prevelike količine koje će stojati duže vrijeme.
Dobro oprati voće i povrće, posebno ono koje se ne može oguliti.
Najbolje je koristiti sezonsko voće i povrće, a ukoliko ga nema, sasvim dobra zamjena je smrznuto. Ukoliko postepeno usvajamo naviku da jedemo voće i povrće, onda to ne predstavlja problem i organizam se navikne na novi režim ishrane, toliko da nam postane nezamislivo da uz uobičajeni obrok nema salate ili priloga od povrća.
_______________________________________________________________________________________________________________
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina “Ljepota i zdravlje”.
