Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja koji se odvijaju posljednjih desetljeća došlo je do velikog porasta učestalosti toplinskog udara. Štoviše, smatra se da je izlaganje visokim temperaturama okoliša uzrok većeg broja smrtnih slučajeva od svih ostalih vremenskih nepogoda zajedno. Povećanom izgradnjom i naseljavanjem gradova velik udio stanovništva živi u okolišu lišenom zelenila i podložnom visokom zagrijavanju, koje se zadržava i tijekom noći i posebno je neugodno ako je istovremeno prisutna visoka razina vlage u zraku. Potrebno je imati na umu da velik broj osoba nema na raspolaganju klimatizacijski uređaj. Zahvaljujući brojnim čimbenicima rizika, negativni trend povećanja učestalosti toplinskog udara mogao bi se nastaviti i u budućnosti.
Produljenje životnog vijeka dovelo je do povećanja udjela starijih osoba u populaciji, koje su podložnije toplinskom udaru, prije svega zbog toga što često boluju od poremećaja srčano-žilnog sustava, slabije unose tekućinu i uzimaju određene lijekove koji mogu utjecati na hidrataciju organizma i na termoregulaciju. Upotreba alkohola i opojnih droga negativno utječe na metabolizam i funkciju autonomnog živčanog sustava, a potrebno je dodatno biti na oprezu ako osoba ima vrućicu povezanu s infektivnim stanjem ili kožni poremećaj koji dovodi do oslabljenog znojenja.
Reakcija organizma na vrućine
Ljudi su razvili brojne mehanizme za obranu organizma od ekstremnih temperatura okoliša, no i oni se mogu iscrpiti i zatajiti. Kada je vanjska temperatura visoka dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doći do pojave osipa na koži, toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć ako se povuku unutar otprilike sat vremena od nastanka. Očituju se grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom i ubrzanim disanjem. U određenim slučajevima može doći i do kolapsa (nesvjestice).
Za vrijeme ljeta česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih žila oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestirati i ozbiljnijim poremećajima svijesti. Potrebno je imati na umu da se sunčanica može javiti već nakon samo nekoliko minuta izloženosti jakom suncu.
U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je reagirati sklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjem većih količina tekućine radi njene nadoknade (najbolje obične hladne vode, a u slučaju izraženijeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem i pijenjem zasoljene vode ili drugih izotoničnih napitaka). Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplinskih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam. Ipak, u određenim slučajevima glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana i tada se preporučuje javljanje liječniku.
Simptomi toplinskog udara
Toplinski udar opasna je komplikacija dugotrajnog izlaganja organizma vrlo visokim temperaturama okoliša. Ovo stanje može biti opasno po život jer dolazi do prestanka funkcioniranja mehanizama za održavanje termoregulacije pod kontrolom autonomnog živčanog sustava. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C. Ovako visoka tjelesna temperatura može dovesti do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce, jetra i bubrezi, poremećaja zgrušavanja krvi te prestanka funkcije imunosnog sustava, što sve rezultira višestrukim zatajenjem organa i smrću.
Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno. Dijagnoza toplinskog udara prije svega se postavlja temeljem podataka o izlaganju visokoj temperaturi okoliša, prisustva poremećaja funkcije živčanog sustava i povišene tjelesne temperature.
Toplinski udar u pravilu se očituje simptomima kao što su tjelesna temperatura iznad 40 °C bez prethodnog izlaganja velikom tjelesnom naporu, jaka glavobolja, nesvjestica, smušenost, crvena i vruća koža, bez pojave znojenja. Osim toga, u velikom broju slučajeva prisutni su i mučnina i povraćanje, grčevi, ubrzan rad srca te ubrzano i plitko disanje.
Liječenje toplinskog udara
Ako se nađete pored osobe za koju posumnjate da je žrtva toplinskog udara, potrebna je vaša brza reakcija. Potrebno je reagirati bez odgađanja jer neliječeni toplinski udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. Budući da toplinski udar često zahtijeva liječničku intervenciju kako bi se isključilo oštećenje organa te kako bi se pružila stručna medicinska pomoć, odmah pozovite hitnu pomoć, a u međuvremenu sami pružite pomoć oboljeloj osobi.
Unesrećenoj osobi pomoći ćete tako što ćete je ohladiti na bilo koji dostupan način. Unesite osobu u klimatizirani prostor te po potrebi skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, otuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Uperite ventilator prema tijelu kako bi strujanje zraka maknulo sloj topline s kože oboljeloga.
Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37 °C.
Prevencija pojave simptoma toplinskog udara
Za vrijeme ljetnih vrućina najbolje je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama. Redovito pratite vremensku prognozu i prema njoj planirajte boravak u prirodi, putovanje i slične aktivnosti. Koliko vam situacija dopušta, dane kada vladaju velike vrućine provodite što je više moguće u hladnim, po mogućnosti klimatiziranim prostorima. Odijevajte se lagano, a po mogućnosti na glavi nosite kapu ili šešir.
Pijte dovoljno tekućine kako biste izbjegli dehidraciju – bilo bi idealno da sa sobom uvijek nosite bočicu s vodom. Pritom izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića jer ona mogu povećati izlučivanje mokraće i proširiti krvne žile, što povećava osjetljivost organizma na visoke temperature. Pripazite i na prehranu; ljeto je vrijeme kada se jede lagana hrana, a obroci trebaju biti manji. Izbjegavajte teže fizičke radove u prostorima koji nisu adekvatno klimatizirani. Uz malo pažnje moći ćete izbjeći većinu neugodnosti koje sa sobom donosi većini ljudi, unatoč svemu, omiljeno godišnje doba.
Izvor: plivazdravlje.hr
