Već nekoliko dana u glavi sklapam tekst o tome šta i kako jedu djeca i koliko prehrambena, pa onda marketinška industrija vodi računa o tome. Skoro svakodnevno nađem neki primjer koji pokazuje kako je tu uglavnom bitna zarada pri čemu djecu niko ne štiti, pa se svaki put pitam da li kod nas bar na papiru postoji neki zakon o tome. Moguće da i postoji kao i velika većina drugih zakona – na papiru, ali da se ne primjenjuju. I onda roditeljima ostaje da se sami brinu ukoliko žele da njihova djeca jedu zdravu hranu koja im je potrebna za razvoj.
Odabrala sam jedan primjer. Kad osoba poput mene koja ne gleda TV i ne čita štampu čuje za slatkiš koji se reklamira na sve strane, onda to znači da se taj slatkiš baš, baš reklamira. Prijateljica mi reče da njena kćerkica obožava isti, pa od tog momenta počeh da primjećujem i džambo panoe uz cestu – ne baš mali broj. Uz sve to u svojoj prodavnici na kasi skoro zapeh za stalak smješten tik uz nju – taman da vas djeca dok čekate red na kasi zamole za bar jedan “Barni”.
Kupih i ja jedan da probam i vidim o čemu se radi. Cijena 0,70 KM, ne pretjerano skupo. Reklamira se kao užina. To sam saznala iz ovog tvita:
Poklekla pred oglasima i marketingom – kupila Barni čokoladicu, između ostalog i da vidim što su djeca toliko oduševljena.
@cyberbosanka Presladak medvjedić, ne samo po izgledu, već po sastojcima. Ne mogu da vjerjem da se reklamira kao užina.
A šta je Dragana mislila pod tim “presladak” saznala sam kad otvorih i zagrizoh Barni.
Ovaj slatkiš ima 30g. Energetska vrijednost mu je 118 kcal (kalorija). U sebi ima 1,8g proteina (bjelančevina), 17,5g ugljikohidrata i 4,7g masti.
Sastav (ono što piše jako sitnim slovima): pšenično brašno, glukozno-fruktozni sirup, šećer, jaja, repičino ulje, čokolada 6% [kakaova masa, kakaov maslac, šećer, kakaov prah smanjene masti, emulgator (sojin lecitin), aroma], obrano mlijeko 3,3% i punomasno mlijeko (2,3%) u prahu*, tvar za zadržavanje vlage (glicerol), palmino ulje, tvari za rahljenje (dinatrijev difosfat, natrijev hidrogenkarbonat), sirutka u prahu, emulgatori (ester mliječne kiseline mono i diglicerida masnih kiselina, poliglicerolni esterimasnih kiselina), kakaov prah smanjene masti, sol arome. *ekvivalent mlijeka 53%. Čokolada sadrži: kakaovi dijelovi min 35%. Mliječna mast 4,5%. SADRŽI PŠENICU, GLUTEN, JAJA, SOJU, MLIJEKO, MOŽE SADRŽATI TRAGOVE ORAŠASTIH PLODOVA.
Sve fino piše (ovo gore je prepisano od riječi do riječi). Šta je sporno i zbog čega ovo pišem?
– Glukozno – fruktozni sirup – više o njemu pročitajte na Oprez – glukozno-fruktozni sirup! Ukratko – Istraživanja na dvije grupe djece su dokazala da fruktoza usporava metabolizam i uzrokuje pretilost.
Šećer sam po sebi nije zdrav (i o tome koga zanima detaljnije na Beli i braon (smeđi) šećer – isto S**NJE, drugo pakovanje , a gora varijanta od običnog šećera je ovaj glukozno fruktozni sirup. Njega proizvođači često koriste i jer je jeftiniji od običnog šećera.
– Pogledajte ove fine nazive za tvari koje vi u svojoj kuhinji ne možete upotrijebiti: sojin lecitin, tvar za zadržavanje vlage (glicerol), tvari za rahljenje (dinatrijev difosfat, natrijev hidrogenkarbonat), emulgatori (ester mliječne kiseline mono i diglicerida masnih kiselina, poliglicerolni esterimasnih kiselina). Zvuče zdravo?
U principu smatram da sve što je nastalo u laboratoriji nije zdravo za jelo, a posebno da nije preporučljivo za djecu koja rastu i razvijaju se. Slatkiš je zaista presladak (tu sam se složila sa Draganom nakon što sam ga probala) i ne obiluje zdravim sastojcima. Garantujem da svako od nas u kuhinji može napraviti puno zdraviji i ukusniji kolač za dijete, od prirodnih sastojaka.
Međutim, kako se izboriti sa djetetom koje na sve strane gleda reklame za ovakve slatkiše, jer nije samo Barni u pitanju (pročitajte sva ona sitna slova na bilo kojem drugom slatkišu)? To zaista ne znam, ali pretpostavljam da je jako teško. I zbog toga sam govorila o onom zakonu o oglašavanju. Ja bih zabranila bilo kakvo oglašavanje industrije hrane, kad bih mogla. Ili bar uvela neke promocije stvarno zdrave hrane, a ne ono što industrija sponzoriše.
Autor: Hana Kazazović
