Pretilost kod djece slovi kao jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema 21. stoljeća koji se ne bi trebao zanemariti ni kada je riječ o djeci u Bosni i Hercegovini.
Na javnoj tribini “Smanjenje pretilosti kod djece osnovnoškolskog uzrasta i poboljšanje školskih užina – (S)jedi, 5”, koja je krajem prošle godine održana u Mostaru, ustanovljeno je da je pretilost djece u BiH gorući problem.
Ništa bolja situacija nije ni ove godine, kada se djeca suočavaju s brojnim mjerama koje su uvedene zbog pandemije koronavirusa, a jedna od njih je smanjena mogućnost kretanja, a u nekim zemljama i lockdown.
Prema istraživanju koje su ranije proveli Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo, 22,2 posto sarajevskih srednjoškolaca je pretilo.
Nezdrava ishrana i nedostatak fizičkog kretanja
Tim povodom razgovarali smo s poznatom sarajevskom pedijatricom Amrom Junuzović-Kaljić koja nam je ukazala na osnovne uzroke pretilosti kod djece te uputila nekoliko savjeta kako barem smanjiti ovaj evidentni problem.
“Činjenica je da je trend pretilosti djece u porastu, ako se tako može reći. Ulazne varijable su svima poznate, a to su nezdrava ishrana i nedostatak fizičkog kretanja. U posebnom problemu su djeca u urbanim sredinama, gdje je to fizičko kretanje ograničeno, a s druge strane, manje je aerobnih igara i vježbi u vanjskoj sredini”, napominje Junuzović-Kaljić.
Smatra da, ukoliko bi se ove godine napravilo neko istraživanje kojim bi se ustanovio problem pretilosti djece u našoj zemlji, s obzirom na posljedice pandemije, rezultati bi vjerovatno bili još upadljiviji.
“Zato konstantno savjetujemo roditelje da iskoriste svaki slobodan trenutak da odu na čisti zrak, na planinu, pridržavajući se epidemioloških mjera, kako bi se djeca više kretala. Nikad brže i značajnije promjene na dječijem organizmu se ne dešavaju nego u predškolskom periodu, kada je ono što djecu obilježava upravo rast i razvoj.
Sve više roditelja većinu dana provodi na poslu, a manje uz djecu
Sve je više roditelja koji većinu dana provode na poslu, a manje sa djecom koja onda slobodno vrijeme najčešće iskorištavaju za nekontrolisano igranje videoigrica i konzumiranje slatkiša.
“Istina, djeca jesu izložena izvorima ‘junk fooda’, tako da savjetujemo roditeljima da od početka, od dojenačkog doba, pored mliječne ishrane ulaze i druge namirnice, kad se počne izgrađivati dječiji jelovnik, to je temelj zdrave ishrane. Izgradnjom pravilnih navika u ishrani, da je ona raznovrsna, umjerena, bogata kvalitetnim nutrijentima, djetetu dajemo dobar temelj i naučimo njegov organizam da pravilne navike zadrži dalje u životu”, savjetuje Junuzović-Kaljić.
Vrlo značajna varijabla je, dodaje, i ekonomski status porodice.
“Važan je ekonomski status roditelja, da li oni svom djetetu mogu ili ne mogu ponuditi kvalitetnu ishranu, ali uvijek se može djelovati na način da dijete napravi pravi izbor, u smislu da grickalice i gazirani sokovi ne budu njegov prvi izbor, nego da to bude naprimjer jabuka”, poručuje pedijatrica.
Gojaznost je dobro prepoznat rizik za loše zdravlje
O problemu pretilosti u vrijeme pandemije govorila je i nutricionistica Amela Ivković O’Reilly koja je kazala da gojaznost uzrokuje disfunkciju limfocita koji su važan dio imunog sistema, odgovorni za direktno ubijanje zaraženih ćelija, aktiviranje drugih imunih ćelija, proizvodnju citokina i regulaciju imunog odgovora.
“Gojaznost je dobro prepoznat rizik za loše zdravlje, a posebno kardiovaskularne patologije i komplikacije. Osim u slučajevima morbidne i super morbidne gojaznosti praćene značajnom hipertenzijom, čini se da je taj rizik udaljen nekoliko horizonata i često se ne prevodi u akciju”, napomenula je Ivković O’Reilly.
Izvor: Klix.ba
