Polazak u vrtić unosi veliku promjenu u djetetov život. Iz sigurne i poznate okoline dijete dolazi u novu i nepoznatu, a brigu o njemu preuzimaju osobe koje mu nisu bliske. I dok će ih s jedne strane novina privlačiti, biti zanimljiva i pozivati ih na istraživanje, istodobno će donositi i određenu nelagodu, oprez, možda strah ili odbijanje. Doznajte kako odlazak u vrtić možete učiniti što manje stresnim za dijete i kako mu pomoći ako uočite poteškoće prilikom prilagodbe
Djetetu je teško razumjeti zbog čega dolazi do promjene i zbog čega se mora odvojiti od njemu bliskih i važnih osoba. Stoga je dolazak u novu i nepoznatu sredinu za dijete sigurno određeni stres i nelagoda.
Vrijeme prilagodbe
Djetetu je potrebno vrijeme kako bi se prilagodilo na boravak u vrtiću, upoznalo nove ljude i okolinu te steklo sigurnosti i povjerenje u nju. Potrebno mu je određeno vrijeme kako bi se priviknulo na odvojenost od roditelja, upoznalo drugu djecu i priviknulo se na boravak u grupi, te prihvatilo novu rutinu i ritam života.
Vrijeme prilagodbe specifično je za svako dijete. Ono ovisi o djetetovoj dobi, njegovu temperamentu te iskustvima koje je imalo do tada: je li se do sada odvajalo, je li imalo kontakt s većim brojem djece, je li bilo bolesno ili imalo druga stresna iskustava u životu.
Djetetova će prilagodba ovisiti i o nama roditeljima, odnosno o stavovima koje imamo prema djetetovu polasku u vrtić te o odnosu koji imamo s djecom.
Manjem broju djece trebat će malo duže razdoblje za prilagodbu, otprilike jedan mjesec, no i ona će se uspješno prilagoditi novonastaloj situaciji.
“Pokažite djetetu da ste ponosni što je dovoljno veliko da može ići u jaslice ili vrtić i biti ondje bez vas.“
Koje su moguće djetetove reakcije prilikom polaska u vrtić?
U razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću pojedina djeca neće pokazivati nikakve reakcije na promjenu sredine i novu okolinu, a druga će možda svoju nelagodu izražavati vrlo burnim reakcijama i izraženim problemima na fiziološkom (npr. problemi s hranom ili spavanjem) ili emocionalnom planu (npr. plakanje, frustracija, ljutnja, agresivnost). Određena razina nelagode smatra se normalnom i očekivanom za djetetovu dob i situaciju u kojoj se dijete našlo.
Djeca u dobi od jedne godine najčešće će na odvajanje i novu okolinu reagirati neutješnim plačem, odbijanjem kontakta, bit će povučena ili se neće odvajati od svoje dude, dekice ili igračke.
Možda će imati problema s hranom ili poteškoća sa spavanjem.
Neka djeca reagirat će regresivnim ponašanjem odnosno vratit će se na ponašanja koja su već ‘prerasla. Tako će na primjer dijete češće puzati – iako već zna hodati.
Djeca u dobi od godinu i pol do dvije, pored plakanja i odbijanja komunikacije, često će izražavati ljutnju i burno reagirati prilikom rastanka s roditeljima.
Djeca u dobi od tri do pet godina možda neće toliko pokazivati svoje emocije, poslušno će doći u vrtić, ali se neće uključivati u aktivnosti, komunicirati s odgajateljima i/ili djecom niti se igrati s njima. Možda će veći dio dana provesti šuteći, u nekom kutku sobe, držeći se neke svoje igračke ili nekog drugog predmeta, pitajući stalno kada će doći mama i tata.
Neka djeca ove dobi mogu burno reagirati u odnosu s drugom djecom, odgajateljima ili roditeljima; mogu udarati drugu djecu, glasno plakati, protestirati ili se grčevito držati roditelja.
Kod neke će se djece reakcije pojaviti odmah, a kod neke tek kasnije.
Ako dijete pokazuje neuobičajene probleme prilikom odlaska na spavanje ili hranjenja, zlovolju prilikom ostanka u vrtiću, ako je razočarano, uplašeno, vidljivo nezadovoljno, neraspoloženo, pretjerano povučeno ili s izraženim problemima u ponašanju, ako izgleda kao da pati ili je dugotrajno umorno ili iscrpljeno, potrebno je istražiti o čemu se radi i potražiti stručnu pomoć.
“Pokažite djetetu da ste ponosni što je dovoljno veliko da može ići u jaslice ili vrtić i biti ondje bez vas.“
To su znakovi koji nam govore da je djetetu prilagodba previše stresna i ne napreduje dobro. Ako dijete pokazuje neke blaže promjene u ponašanju, ali one traju duže od mjesec dana, također je dobro potražiti stručnu pomoć.
Kako pripremiti dijete za polazak u vrtić?
Svoje dijete možete početi pripremati za vrtić nekoliko tjedana prije polaska. Svaki razgovor i pripremu prilagodite djetetovoj osobnosti i dobi.
1. Pokažite djetetu da ste ponosni što je dovoljno veliko da može ići u jaslice ili vrtić i biti ondje bez vas.
2. Prikažite djetetu vrtić na pozitivan način. Pričajte mu o vrtiću kao zanimljivom i zabavnom mjestu gdje će se igrati, upoznati nove prijatelje. Pričajte mu o raznim aktivnostima u koje će biti uključeno. Pričajte pozitivno i optimistično, ali realno! Čitajte knjige o djeci koja pohađaju vrtić, razgovarajte o braći i sestrama, vršnjacima, koji već pohađaju vrtić.
3. Dovedite dijete u vrtić i prije nego što krene s prilagodbom, pokažite mu kako vrtić (ili dvorište) izgleda. Neka vidi kako se djeca u njemu igraju.
4. Učite dijete samostalnosti u hranjenju, odijevanju, održavanju higijene i dajte mu mogućnost izbora. Učite dijete da bira između dviju igračaka s kojom će se igrati ili dvije majice koju će obući.
5. Učite dijete da surađuje, posprema i dijeli. Izmjenjujte se u nekoj igri čekajući da na vas dođe red (npr. u slaganju kockica ili slagalica). Zajednički obavljajte neke poslove.
6. Ako nemate čvrstu strukturu i obiteljski raspored, počnite pomalo uvoditi organizaciju u djetetov život: odredite vrijeme kada se jede, kada se čita priča, kada se igra, kada se spava.
7. Omogućite djetetu susrete s drugom djecom. Uključite ga u igru i druženje s vršnjacima, organizirajte druženje s njima…
Izvor: zadovoljna.hr