Ovo je pokazala Studija sociologa Thomasa Blanka i muzikologa Karla Adameka, koju su u okviru provjere sposobnosti za upis u školu, zajedno s pedijatrima proveli na 500 djece predškolskog uzrasta .
Oko 50% anketirane djece rado i redovito pjeva jednostavne i kratke pjesmice, dok druga polovica dječice pjeva rijetko ili čak nikada. S obzirom da pedijatri nisu znali za ovaj aspekt procjene djece, mogli su sasvim objektivno ocijeniti njihove sposobnosti za upis u školu: tako je 88% dječice koja rado pjevaju ocijenjeno sposobnim za upis u školu, dok je samo 44% djece koja nerado ili nikada ne pjevaju uspješno obavilo testiranje.
Ovom naučnom Studijom je, osim toga, dokazano da pjevanje unaprjeđuje elokventnost i socijalno ponašanje te pozitivno utječe na savladavanje agresivnosti. Prilikom pjevanja se intenzivnije luči hormon sreće, a razgrađuje hormon agresivnosti. Pjevanje se može definisati kao energetska hrana za dječiji mozak, objašnjavaju naučnici Univerziteta u Bielefeldu, Njemačka. Kada bismo imali obdaništa u kojima se mnogo pjeva, tada ne bi bilo ni PISA problematike (PISA= Programm for International Student Assessment), tvrde naučnici. Rezultati ove Studije objavljeni su u knjizi koja nosi naslov „ Pjevanje u djetinjstvu – empirijska Studija o zdravlju i sposobnosti predškolske djece za upis u školu…“, njemačkog izdavača Waxmann Verlag.
