Prema onome što znamo o genetici, nane i djedovi prosječno dijele 25 posto DNK sa svojim unucima. Naslijeđujemo gene i od muških i od ženskih roditelja s obje strane. Ali, naučnici tvrde da nane po majci imaju veći uticaj na potomstvo, odnosno da postoje bitne razlike.
Jedna od teorija tvrdi da se razlike u načinu na koji su nane po majci povezane s unucima može objasniti vezom X-hromozoma. Naime, nane po majci prenose jedan od svojih X hromozoma jednako na unuke i unučice, dok bake po ocu prenose jedan od svojih X-hromozoma samo na djevojčice, ne i dječake.
Zbog toga su bake po ocu X hromozom 50 povezane sa svojim unukama, ali nema te veze s muškim potomstvom.
Druga teorija sugeriše da takozvana ‘očinska neizvjesnost’ može dosta utjecati na podsticaj djedova i nana da se brinu za unuke. Ta sintagma podrazumijeva da muški članovi porodice možda nisu uvijek sigurni da odgajaju svoju djecu, jer je ne rađaju sami.
Dugoročno gledano, to može umanjiti angažman rođaka s očeve strane, uključujući i nane, u brižljivom ponašanju prema potomstvu. U isto vrijeme, žena je uvijek sigurna da je rodila svoje dijete, što čini da je veza po njenoj strani puno jača i prenosi se na druge generacije, prenosi portal Bright Side.
Tu teoriju je razvio čileanski romanopisac, esejista i dramatičar Alehandro Jodorovski. On ističe da smo najuže povezani baš s bakom po majci.
Prema njegovoj teoriji, naši geni mogu ‘preskočiti’ generaciju, tako da se prenose od nane i djeda na nas, što se može dokazati činjenicom da mnogi više liče na djeda i nanu, nego na roditelje.
Jodorovski veruje da majke, osim biološkog materijala, prenose emocije na svoje kćerke, koje će ih kasnije prenijeti na svoju djecu.
Naravno, svi smo različiti i živimo u različitim porodičnim okolnostima, s različitim vezama i odnosima, pa se svim ovim teorijama, zapravo, možda najbolje i ne opterećivati.
Ukratko: uživajte u sećanjima na ljubav kojom su vas okruživali dedovi i bake, bez obzira na to čiji su roditelji.
Izvor: hayat.ba