Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakciona anomalija oka ili greška u prelamanju svjetlosti u oku, u kom se slika, umjesto na mrežnici oka, stvara ispred mrežnice.
Oko 25% populacije ima miopiju i češća je kod žena. Kao uzrok kratkovidnosti najviše je odgovoran nasljedni faktor i veća je mogućnost da se javi kod djece čiji su roditelji također kratkovidni. Počinje u vrijeme djetinjstva, od 6-12 godina i ima tenedenciju rasta intenzivno kroz, a nekada i poslije puberteta. Osim nasljedstva, na nastanak i razvoj kratkovidnosti može da utiče prekomjerni rad na blizinu ili rad na kompjuteru.
Uzrok kratkovidnosti je neprilagođen odnos dužine oka i prelomne moći, a najčešće je problem u povećanoj dužini oka.
Vodeći simptom kod miopije je zamućen i nedovoljno jasan vid na daljinu. Javljaju se još; žmirenje, umor u očima, problemi sa čitanjem na školskoj tabli i gledanju TV-a, glavobolje,teškoće tokom upravljanja vozilom, pogotovo noću kada se miopija povećava.
Kratkovidnost se mjeri dioptrijama, te prema veličini dioptrije dijeli se na; niska kratkovidnost /do-3.00dpt/, srednja /od -3.00 do -6.00 dpt/ i visoka kratkovidnost /od -6.00 dpt. i više/. Ljudi s visokom kratkovidnošću češće primjećuju u svom vidnom polju lebdeće crne “mušice”, imaju sklonost ablaciji mrežnice ili nastanku jednog oblika primarnog glaukoma. Visoku kratkovidnost ima oko 30% od ukupnog broja kratkovidnih osoba.
Kratkovidnost se ispravlja pomoću konkavnih stakala bilo u naočalama ili kontaktnim lećama ili laserskom korekcijom vida /LASIK/. Laserska korekcija miopije kod djece nije preporučljiva prije punoljetsva.
Ako Vaše dijete ima miopiju, vjerovatno Vas brine budućnost djeteta vezano za očekivani rast miopije kroz pubertet. Isto pitanje brine i oftalmologe širom svijeta, te je napisano dosta studija na ovu temu u kojima su ponuđene preporuke u smislu njenog usporavanja i kontrolisanja kroz pubertet.
Kako kontrolisati rast miopije?
Iako je teško prognozirati rast miopije za svako dijete ponaosob, oftalmolog može ponuditi neke od opcija koje donekle mogu uticati na njenu veću progresiju. Do danas su poznata i usvojena četiri načina kontrole i usporavanja rasta miopije:
- multifokalne naočale
- multifokalne kontaktne leće
- atropinske kapi
- ortokeratologija ili “ortho-k leće”
Multifokalne naočale i multifokalne kontaktne leće podrazumijevaju istovremeno nošenje dvije dioptrije u jednom; jedna za gledanje na daljinu /jača / i jedna za gledanje na blizinu/slabija/.
Atropin 0.01% kapi koriste se već duži niz godina u kontroli miopije. Primjena ovih kapi ima minimalne sporedne efekte u smislu smanjenja akomodacije ili gledanja na blizinu i širenja zjenice za 1-2 mm (zavisno od boje očiju). Ponekad mogu izazvati alergijsku reakciju u smislu suhoće sluznice usta, crvenila kože i sluznice očiju, tahikardiju itd, kada se prestaje sa njihovom primjenom. Atropin je namijenjen djeci od 6-15 godina kod kojih postoji tendencija rasta miopije u kraćem vremenskom period npr u 6 mjeseci, a kapi se daju sve dotle dok u periodu od najmanje 6mj nema tendencije rasta.
Ortokeratologija je primjena tzv. orto-K leća ili specijalno dizajniranih gas permeabilnih kontaktnih leća koje se nose i tokom spavanja, a koje preoblikuju zakrivljenost prednjeg dijela oka.
I na kraju, zbog načina života, te unapređenjem i usavršavanjem tehnike i komjuterizacije, očekuje se veći porast miopije u svijetu. Predviđa se da bi do 2050g moglo biti i do 50% kratkovidnih osoba, tako da će se pitanjem miopije i dalje baviti oftalmolozi širom svijeta.
Pripremila:
Prof.dr.sc.Jasmina Alajbegović-Halimić
Oftalmolog-oftalmopedijatar
Privatna oftalmološka ordinacija “Dr.Halimić”