U istraživanju u kojem je učestvovalo 582 djece iz 25 evropskih zemalja, bila su u dobi od tri dana do 18 godine
Svi koji su učestvovali u istraživanju bili su pozitivni na koronavirus od aprila. Četvrtina njih pokazivala je simptome.
Od četiri smrti (0,69%), nijedna nije bila kod djece mlađe od deset godina, a dvoje umrlih je imalo je neku drugu hroničnu bolest. Više od polovine djece boravilo je u bolnicu, dok je za osam posto djece moralo na intenzivnu njegu.
Koje simptome su imala djeca?
Djeca su obično imala temeperaturu (65 posto), infekciju gornjih disajnih puteva (54 posto), upalu pluća (25 posto) i gastrointestinalne simptome (22 posto).
Neka djeca (16 posto), od kojih je većina tretirana zbog bliskog kontakta sa zaraženom osobom uopće nisu imala simptome.
Koje su implikacije?
Istraživači kažu da je stopa smrtnosti kod djece vjerovatno “znatno niža” od one koja je zabilježena u studiji, jer neka djeca s blagim simptomima nisu ni testirana niti im je ikada dijagnosticiran koronavirus.
Međutim, potrebno je mnogo više podataka kako bi se ljekari mogli odlučiti na koji najbolji način mogu liječiti djecu koja se razbole.
Doktor Marc Tebruegge, sa UCL-ovog Instituta za zdravlje djece rekao je da većina djece i mladih ima samo blage oblike bolesti.
“Ipak, značajan broj djece razvija ozbiljnu bolest i zahtijeva podršku intenzivne njege, a to bi trebalo uzeti u obzir pri planiranju i određivanju prioriteta zdravstvenih resursa kako napreduje pandemija”, rekao je.
Većinom se radi o djeci koja su bila i nekim drugim respiratornim virusma osim koronavirusom.
“Zbog toga treba obratiti veću pažnju za nadolazeći zimsku sezonu, kada se infekcije gripe i prehlade biti češće”, rekao je Begoña Santiago-Garcia sa Univerzitetske klinike Gregorio Marañón u Madridu.
Ovo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health.