Carski rez jedan je od češćih hirurških zahvata u svijetu te npr. u Njemačkoj čini čak 30% zahvata u perinatalnim centrima, iako se uvijek daje prednost te preferira vaginalni način poroda zbog nižeg rizika od komplikacija i postoperativne smrtnosti.
Klasični problemi s kojima se susreću rodilje podvrgnute klasičnom carskom rezu su:
- visoki rizik od prekomjernog gubitka krvi tokom operacije,
- rizik od ozljede djeteta,
- postoperativno otvaranje ožiljka.
Porastu broja poroda carskim rezom doprinosi porast broja indikacija te prijevremenih poroda u sljedećim slučajevima:
- dijete okrenuto na zadak,
- produljen vaginalni porod,
- manjak kisika u maternici,
- komplicirane blizanačke trudnoće,
- prijašnji carski rezovi.
Postoji više tehnika carskih rezova: Pfannenstiel-Kerr, Joel-Cohen i Misgav Ladach (koji se temelji na Joel-Cohenovoj metodi). Međusobno se razlikuju po prvom rezu te daljnjem otvaranju tkiva i stijenke maternice (bilo oštro nožem ili tupo prstima).
Od 90-tih godina prošlog stoljeća pojavila se nova tehnika, tzv. francuski carski rez. Već 20 godina hirurzi u Francuskoj ambulantno koriste ovu metodu poroda djeteta (FAUCS tehnika).
Kako se izvodi francuski carski rez?
Nije potrebna prethodna predoperativna priprema kao ni postavljanje mokraćnog katetera uobičajenog u klasičnom carskom rezu.
Daju se manje doze anestetika i analgetika u trajanju od jednog sata (korelira trajanju zahvata) te uspostavlja kompletni blok osjetnih i parcijalni blok motoričkih funkcija.
Ako se tokom francuskog carskog reza hitno odluči promijeniti tehnika u klasični carski rez, daje se epiduralna anestezija.
Zahvat započinje rezom ovojnice ravnog trbušnog mišića u smjeru vezivnih vlakana čime je manja bol nakon operacije. Mokraćni mjehur nalazi se ispred maternice, stoga se on pogura u stranu za što je izuzetno važna vještina hirurga kako ne bi oštetio mjehur.
Maternici se pristupi u njenom donjem dijelu, gdje se otvara i porodi dijete. Praktički, dijete si dalje samo sebi napravi put, a rodilja pritom aktivno sudjeluje pušući u malenu cjevčicu pri čemu stišće trbušne mišiće i pomaže u potiskivanju.
Nakon izlaska djeteta, slijedi šivanje sloja maternice i trbušne stijenke, a koža trbuha zalijepi se tkivnim ljepilom.
Rodilja se sljedeća 2 sata promatra u sobi za oporavak te ju se nakon zahvata, čim joj se vrati osjet, potiče na kretanje i spontano mokrenje.
Indikacije za francuski carski rez
Ne postoje još istaknute značajke specifične za francusku metodu, ali apsolutne indikacije za carski rez jesu:
- disproporcija zdjelice i veličine djeteta,
- korioamnionitis (upala plodovih ovoja),
- anatomska deformacija zdjelice,
- eklampsija,
- prolaps pupčane vrpce,
- placenta previa (nisko ležeća posteljica),
- atipičan položaj djeteta u maternici,
- prijašnji carski rez.
Prednosti francuskog carskog reza
Prednosti francuskog carskog reza su sljedeće:
- ne traje vremenski duže od klasičnog carskog reza,
- ne ulazi se u trbušnju šupljinu,
- manja je bol,
- nema umetanja katetera u mokraćni mjehur čime se smanjuje šansa za razvoj uroinfekcije,
- rodilja ostaje u bolnici do 3 dana, ponajviše zbog novorođenčadi koja treba proći uobičajene preglede,
- nakon što joj se vrati osjet, rodilja može samostalno ustati se iz kreveta, hodati, jesti i piti, odlaziti na wc i tuširati se.
Komplikacije francuskog carskog reza
Komplikacije francuskog carskog reza su:
- ozljeda mokraćnog mjehura,
- nastanak hematoma u retropubičnom prostoru (rijetko).
Oporavak nakon francuskog carskog reza
Nakon francuskog carskog reza, rodiljama se prepišu lijekovi protiv bolova poput paracetamola i ketoprofena u slučaju jače boli. Ako ni oni ne pomažu, potrebno je promotriti situaciju zbog mogućeg nastanka komplikacije koja uzrokuje jaku bol.
Uglavnom oporavak teče brže nego kod klasičnog carskog reza jer se rodilje dižu na noge čim osjete da mogu. Prema jednom istraživanju, čak 20% rodilja u Francuskoj izašlo je iz bolnice bez potrebe za analgeticima.
www.krenizdravo.rtl.hr