“Kada par dođe na konsultacije, ljekar tom prilikom pregleda sve nalaze pacijenta i ukoliko se ustanovi da je potrebna vantjelesna oplodnja, potrebno je da se javi kod ginekologa ili urologa u Dom zdravlja tamo gdje je prijavljen. Taj ginekolog ili urolog uradi pregled i nakon toga uputi pacijenta na Kliniku za ginekologiju na sarajevskoj klinici gdje konzilij za vantjelesnu oplodnju daje svoje mišljenje. Ukoliko pacijent u Kantonu Sarajevu dobije pozitivno konzilijarno mišljenje, može koristiti refundacije ili sufinansiranje vantjelesne oplodnje. Konziliju se dostavljaju svi urađeni nalazi na osnovu kojih se odobrava ili ne odobrava refundacija vantjelesne oplodnje. Time su pacijenti završili prvi korak. Kada dobiju rješenje od konzilija, s tim rješenjem odlaze u općine na čijem području su prijavljeni te prije tretmana apliciraju zahtjevom za sufinansiranje. Mi pravimo predračun prije tretmana i onda kada pacijent ima pravo i zadovoljava sve uslove za sufinansiranje iz svoje općine, s tim predračunom aplicira za sufinansiranje. Onda se ta sredstva dobiju prije tretmana, dok Zavod zdravstvenog osiguranja KS refundira novac nakon postupka. Ukoliko je par prijavljen u općini koja ne vrši sufinansiranje, u svakom slučaju imaju pravo na refundaciju preko Zavoda zdravstvenog osiguranja KS”, pojašnjava nam Cibiz.
Foto: T.S./Klix.ba
Trenutno potrebna dokumentacija za refundaciju Zavoda zdravstvenog osiguranja KS je sljedeća:
1) Pozitivno konzilijarno mišljenje nadležne klinike UKC Sarajevo (Klinika za ginekologiju i akušerstvo – ne starije od 6 mjeseci u odnosu na vrijeme pružene predmetne usluge);
2) Mišljenje ordinirajućeg ljekara u ovisnosti o tome šta je uzrok steriliteta (izdato od ljekara specijaliste ginekologa ili ljekara specijaliste urologa);
3) Originalna plaćena faktura
4) Dokaz da je postupak medicinski potpomognute oplodnje okončan
5) Izvod iz matične knjige vjenčanih ili izjava oba partnera data pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću o postojanju vanbračne zajednice u smislu odredbi iz članova 2. i 3. Porodičnog zakona FBIH, data pred notarom, kao i uvjerenje o kretanju izdato od nadležnog MUP-a za oba partnera u svrhu dokazivanja kontinuiteta života u zajedničkom domaćinstvu u trajanju od najmanje tri godine
6) CIPS-ova prijavnica o mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva
“Naprimjer, ja sam prijavljen u Općini Ilidža i mogu aplicirati za sufinansiranje i za refundaciju sredstva u Zavodu zdravstvenog osiguranja, kao i u općini. Prvi pokušaj vantjelesne oplodnje Općina Ilidža sufinansira iznosom od 1.000 KM, a drugi pokušaj 3.000 KM. S tim da ukupna pomoć iznosi oko 5.000 KM, što je dovoljno za jedan tretman. Ovo je pozitivan pomak u Kantonu Sarajevo”, kaže Cibiz.
Općina Centar, isto kao i Općina Ilidža, prvi pokušaj vantjelesne oplodnje sufinansira iznosom od 1.000 KM te drugi pokušaj 3.000 KM, ali u skladu s unutarnjim pravilima u Općini Centar snižavaju sufinansiranje ukoliko tretman ne dostiže iznos od 5.000 KM.
Općina Novi Grad je prošlih godina pomagala sufinansiranje vantjelesne oplodnje, kao i Općina Novo Sarajevo koja je ove godine iz budžeta izdvojila 100.000 KM za pomoć bračnim parovima pri finansiranju vantjelesne oplodnje.
“Ova regija je započela pozitivnu priču o sufinansiranju vantjelesne oplodnje. U FBiH pacijenti uglavnom sami plaćaju lijekove. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo refundira 50 posto iznosa za lijekove. Nekoliko općina pomaže parovima pa im se mogu dostaviti računi o lijekovima koje su pacijenti koristili tokom tretmana. Ipak, važno je naglasiti kako su se počele dešavati pozitivne stvari”, naglasio je Cibiz.
U skladu s dosadašnjim iskustvom stručnjaka u klinici Bona Dea, Cibiz kaže kako je dosta parova u našoj zemlji koji žele ući u postupak vantjelesne oplodnje, ali nemaju sredstava za to. Ipak, kaže kako se mnogi iznenade kada čuju za refundaciju troškova.
“Oni traže razna rješenja, poput dizanja kredita ili posuđivanja novca. Ipak, moram reći kako ljudi nisu informisani o refundaciji i sufinansiranju. Kod nas često dolaze pognutih glava, a izlaze s osmijehom kada saznaju da imaju prava na refundaciju sredstava. Svaka općina bi trebala raditi na informisanju građana te provođenju seminara o podizanju svijesti o ovom problemu”, istakao je Cibiz.
Foto: T.S./Klix.ba
Na kraju razgovora biznis direktor uspješne klinike Bona Dea kaže kako je najvažnije da pacijenti budu bez pritiska tokom kompletnog tretmana.
“Želimo da se naši pacijenti osjećaju kao kod svoje kuće, a ne na klinici. S parovima smo kao porodica od prvih konsultacija do samog poroda. Psihološki je veoma važno da pacijenti budu opušteni i onda se lakše dolazi do rješenja”, poručio je Cibiz.