U nastanku akne sudjeluje više čimbenika od kojih su najvažniji naslijeđe, hormoni i bakterije. Nasljeđuje se veličina žlijezda lojnica te njihova osjetljivost na različite podražaje, čime nastaje pojačano lučenje loja (seboreja), jedan od glavnih preduvjeta za nastanak akne.
Lučenje loja pojačava se u pubertetu pod utjecajem hormona (androgena), što dovodi do razrjeđivanja lipida kože i poremećaja orožnjavanja unutar lojnog folikula. Zbog suženja izvodnog kanala lojne žlijezde nakupljeni loj i odbačene epitelne stanice ne mogu izaći na površinu kože već se skrućuju u bjelkastožućkastu masu koju nazivamo komedon (sujedica, miteser). Ukoliko u klinčkoj slici prevladavaju komedoni takav oblik akne naziva se acne comedonica.
U komedonima se razmnožavaju različite bakterije od kojih glavnu ulogu u razvitku promjena imaju anaerobne bakterije (Propyonibacterium acnes). One stvaraju slobodne masne kiseline te dovode do nastanka upale u lojnom folikulu i okolnom tkivu (papule i papulopustule). Upalni proces može zahvatiti i dublje dijelove perifolikularnog tkiva pa nastaju duboki, tvrdi, bolni čvorovi veličine graška do lješnjaka. Njihovim spajanjem nastaju veći, pločasti, crvenkastoplavkasti infiltrati koji omekšaju te se njihov sadržaj prazni preko fistula na površinu kože (acne conglobata). Nakon takvih promjena redovito ostaju ožiljci koji mogu biti ispod ili iznad razine kože te keloidi.
U trudnoći se pod utjecajem hormonalnih promjena ova dermatoza može poboljšati, ali i znatno pogoršati. Tijek je nemoguće predvidjeti.
Liječenje je u trudnoći kompliciranje jer su neki preparati za lokalnu, a posebice za sistemsku primjenu kontraindicirani.
Kod blažih oblika primjenjuje se samo lokalna terapija, a kod težih i opća terapija. Lokalnom terapijom se nastoji ukloniti suvišak loja s kože, spriječiti zatvaranje otvora folikula i stvaranje komedona. Postojeći komedoni uklanjaju se mehaničkom ekspresijom ili kemijskim peelingom (ljuštenjem kože). Potrebno je redovito pranje u kiselim ili neutralnim sapunima i toploj vodi. Lokalno se primjenjuju sredstva s keratolitičkim djelovanjem koja pospješuju ljuštenje odumrlih stanica kože (AHA i BHA kiseline, azelaična kiselina), dok se lokalni retinoidi u trudnoći ne preporučuju.
Kada prevladavaju upalne promjene potrebno je u terapiju dodati i antibiotike. U trudnoći se lokalno i sistemski može primjenjivati eritromicin, a najčešće primjenjivani tetraciklinski antibiotici su kontraindicirani radi žute obojenosti zubiju rođenog djeteta. Hormonalno liječenje estrogenima i antiandrogenima u svrhu smanjenja izlučivanja loja se naravno u trudnoći ne provodi kao niti vrlo učinkovita suvremena terapija isotretinoinom (derivat vitamina A). Lijek ima do sada najjače poznato sebosupresivno djelovanje (smanjuje izlučivanje loja do 90%), protuupalno djelovanje te smanjuje nastanak komedona promjenom načina orožnjavanja. Obzirom na teratogeno djelovanje lijeka on se za vrijeme trudnoće ne smije primjenjivati.
Ukoliko nakon akne zaostanu ožiljci nakon poroda se mogu provesti postupci ublažavanja primjenom lasera, dermoabrazije, kemijskih peelinga ili kirurškim zahvatima.
Vesna Magdić-Jelavić, dr. med., spec. dermatovenerolog
www.maminosunce.hr
