fbpx

Protestna šetnja na Dobrinji

0

Međuvršnjačko nasilje – nasilje među djecom

U subotu 21. aprila od 10,00 do 11,30 sati učenici, učitelji i nastavnici, te roditelji O. Š. „Skender Kulenović“ zajedno će protestnom šetnjom Dobrinjskim ulicama pokušati ukazati na problem međuvršnjačkog nasilja.

Pozivamo sve građane, roditelje i djecu da se pridruže ovoj protestnoj šetnji i tako još jednom skrenu oči javnosti na kršenja prava djece, a nasilje (bullying) je svakako jedno od prava koje se svakodnevno krši u školama.

 Namjera da se povrijedi drugu osobu, ponavljanje istog obrasca ponašanja u kojem je jedna strana žrtva, a druga nasilnik, te očita neuravnoteženost snaga (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca) karakteristike su nasilništva (bullying).

Škola je, na žalost mjesto gdje se događa najviše nasilja među djecom. Nasilje među djecom događa se i na putu do škole i iz škole.

Istraživanje koje je uradilo Udruženje “Humanitarna organizacija Altius” o nasilju među djecom pokazalo je da je svako treće dijete preživjelo međuvršnjačko fizičko nasilje, a 37 posto ispitane djece potvrdilo je da je izvršilo nasilje nad drugom djecom.

Ovo istraživanje urađeno je u okviru realizacije projekta razvijanja kulture nenasilja “Mi smo OK” koji su zajednički provodili Udruženje Altius, UNDP, Grad Sarajevo, Općina Novi Grad, Kantonalni centar za socijalni rad i osnovne škole s područja Sarajeva.

 Istraživanje o nasilju među djecom pokazalo je i da 33 posto ispitane djece smatra da je nasilništvo normalno te da je sastavni dio odrastanja, a 22 posto ispitanika smatra da je nasilništvo oblik zezanja, zbog čega je jasno da ukoliko ne postoji svjesnost o nasilju kao društvenom problemu teško se može efikasno boriti s njim.

 Malo je onih koji se ne sjećaju bar jednog učenika u razredu kojemu su se svi rugali zbog tjelesne težine, nazivali ga pogrdnim imenima i odbacivali ga. Ali, današnje verbalno nasilje je odavno izgubilo bezazlenu notu kojom smo se svi htjeli dokazati i nametnuti kao bolji ili važniji od onoga kome smo se rugali.

 Pojam ‘nasilništvo’ se ne koristi u slučaju kada se dva učenika približno jednake snage tuku ili prepiru. Da bi se koristio pojam nasilništva mora postojati nesrazmjer snaga odnosno asimetričan odnos snaga. Učenik ili učenica izložen nasilništvu se s teškoćom brani i donekle je bespomoćan u odnosu prema učeniku koji ga zlostavlja. Nekada i “omiljeni” đaci, djeca koja se nekim sposobnostima ističu postaju žrtve. Jednostavno ljubomora I neadekvatan pristupnastavnika I roditelja pojmu darovite ili “uspješne” djece dovede do toga.

Trebamo se zapitati zašto djeca osjećaju da imaju pravo odbaciti, ismijavati ili mrziti drugo dijete samo zato što je to dijete na neki način različito od njih.

Ako želimo uticati na djecu i osnažiti ih da prekinu krug nasilja, naše svakodnevno ponašanje mora proizlaziti iz tog vjerovanja. Ako dajemo pogrdne komentare o ljudima u našoj zajednici, učimo našu djecu netoleranciji i mržnji, ako u našim riječima i postupcima demonstriramo toleranciju, prihvaćanje, ljubaznost i saosjećajnost, naša će djeca činiti isto.

Kad stvaramo toplu, brižnu okolinu za svoju djecu, ne dobivamo garanciju da će ona postati poštene, brižne, odgovorne osobe, ali u takvoj je okolini šansa za to puno veća.

Naročito veliku grešku danas roditelji čine kada zajedno sa svojom djecom “komentarišu” njihove vršnjake, prijatelje, pa zbog neuspjeha vlastitog djeteta umanjuju uspjeh onog drugog, uspješnijeg. “A njegov tata je TO i TO, zato mu učiteljica daje 5!” – čest je komentar roditelja i izravna poruka vlastitom djetetu. Ne umanjujte uspjeh druge djece, tako samo umanjujete uspjeh svog djeteta. Budite spremni pohvaliti drugo dijete i prepoznati kvalitete, istaknite kvalitete svakog djeteta, tako će I vaša djeca naučiti prepoznati prave kvalitete u društvu.

Pored verbalnog i fizičkog nasilja, nasilje kroz odnose je najteže otkriti s pozicije promatrača, a odnosi se na sistematsko smanjivanje djetetovog samopoštovanja kroz ignoriranje, izolaciju, isključivanje ili izbjegavanje. Izbjegavanje je snažno sredstvo nasilja. Dijete o kojem se šire glasine ne treba ih ni čuti, ali će patiti radi njihova učinka. Namjerno isključivanje djeteta s tuluma, rođendanskih proslava i sportskih igara često se previđa kao oblik nasilja jer nije tako lako uočljivo poput korištenja pogrdnih imena ili šake u lice. Njegove posljedice nisu toliko očite kao što su modrica ili potrgana jakna, a bol koju ono izaziva često se skriva.

 Koji sve faktori utiču na to da nasilnik postane nasilnik? Nasilnici se ne rađaju kao nasilnici. Urođeni temperament je jedan od njih, ali tu su i utjicaji okoline: obiteljska atmosfera, školski život, zajednica i kultura (uključujući medije), koji dopuštaju ili potiču takvo ponašanje.

 Bez obzira na to je li blago, umjereno ili teško, nasilje nije ‘normalno’. Ono je antisocijalno i kao takvom mu treba pristupati. Svako može biti žrtva i postati predmetom verbalne, fizičke ili agresije u odnosima iz jednostavnog razloga jer je on ili ona na neki način drugačiji od drugih. Nasilnici trebaju mete na kojima mogu iskaliti svoju agresiju.

Djeca čija ponašanja iritiraju ili zabavljaju njihove vršnjake imaju jednako pravo kao i svi drugi da se s njima postupa s poštovanjem i uvažavanjem.

Komentari

Share.
File not found. Bahçeşehir Escort casibom deneme bonusu veren siteler forum casino siteleri 1xbet betist betpas deneme bonusu veren siteler deneme bonusu veren siteler bahis siteleri deneme bonusu veren siteler deneme bonusu veren siteler kralbet 1xbetm.info Tipobet Giriş betist slot siteleri bonus veren siteler beylikdüzü escort ümraniye escort maltepe escort ataşehir escort kadıköy escort Maltepe Escort deneme bonusu veren siteler bonus veren casino siteleri deneme bonusu veren siteler sohbet hattı deneme bonusu veren siteler sex hattı canlı casino deneme bonusu veren siteler deneme bonusu veren siteler deneme bonusu veren siteler betkom evden eve nakliyat eşya depolama escort alanya Deneme bonusu veren siteler beylikdüzü escort escort beylikdüzü Ataşehir escort casibom