Šta treba piti, a šta jesti, kojim fizičkim aktivnostima trudnica smije da se bavi… Ukratko, hajde da vidimo šta je u trudnoći dopušteno i preporučljivo, a šta zabranjeno…
Mnoge trudnice se non-stop preispituju da li su napravile pravi izbor namirnica, koliko smiju da se naprežu, da li smiju da se prepuštaju nekim kozmetičkim tretmanima.
Ponajprije treba reći da je trudnoća prirodno stanje organizma žene koje zahtjeva malo više opreza, ali nikako korjenitu promenu života i navika. Trudnice najčešće traže odgovore na narednih 15 pitanja:
1. Mogu li polni odnosi da ugroze plod?
Ako trudnoća nije rizična, polni odnosi ne uzrokuju nikakve probleme i penetracija nije rizična za fetus. Ipak, bolje je da odnos bude nježan i pažljiv. U prvom tromjesečju rizik od pobačaja je malo veći, a može da ga podstakne i lakša povreda tokom polnog odnosa. Možete, dakle, da imate normalan seksualni život do sedmog ili osmog mjeseca pazeći samo na položaj, posebno kada stomak počne da raste. Tada se preporučuje položaj u kojem je muškarac dole, a žena gore.
U drugom tromjesečju trudnoće obično su intimni trenuci intenzivniji, no ponekad kod žene želja počinje prirodno da slabi upravo u tom razdoblju. Razlog su najčešće promjene koje se događaju na tijelu, ali i strah zbog gubitka djeteta i želja da se trudnoća na najbolji mogući način dovede do kraja.
2. Da li je dopušteno piti kafu i vino?
U trudnoći treba smanjiti konzumiranje čaja, čokolade i kola-napitaka, a kafu treba ograničiti na jednu-dvije šoljice dnevno. Ako možete, najbolje je da se potpuno odreknete ovih napitaka. Naime, ova pića sadrže materije koje djeluju na nervni sistem i nadražuju ga. U velikim količinama mogu čak da povećaju rizik od spontanog pobačaja ili prijevremenog porođaja.
I s vinom treba biti umjeren. Alkohol u organizmu oslobađa opasne sastojke koji mogu da ugroze formiranje bebinih organa u prva tri mjeseca. Trudnicama se ne preporučuje više od jedne čaše vina dnevno.
3. Da li su lijekovi opasni za fetus?
Aktivni sastojci u lijekovima mogli bi da dođu do fetusa preko posteljice (organ koji ga hrani) i utiču na njegov razvoj. Dakle, lijekove treba uzimati jedino kada je to zaista neophodno, i to samo one koje propiše ljekar.
Posebno je važno da nikad ne uzimate lijekove bez savjetovanja s ljekarom koji prati trudnoću. To važi i za prirodne napitke (poput biljnih ili homeopatskih) jer i oni sadrže aktivne materije i mogu da utiču na razvoj fetusa.
4. Da li sunčanje u solarijumu uzrokuje pojavu mrlja na koži?
Za vrijeme trudnoće nije preporučljivo podvrgavati se takvim estetskim tretmanima jer, usljed hormonskih promjena, koža postaje osjetljivija i izlaganje zracima u solarijumu moglo bi da uzrokuje pojavu mrlja.
Toplota lampi za tamnjenje opušta i širi krvne sudove, što može da uspori povratak krvi iz nogu do srca i izazove oticanje.
5. Da li trudnice smeju da farbaju kosu?
Radi opreza, barem tokom prva tri mjeseca izbegavajte trajne boje (s hidrogenom), ali i one biljne. Hemijske materije koje postoje u tim proizvodima mogle bi u određenim količinama da uđu u krvotok i ugroze fetus. Dopušteni su pramenovi jer se pri tom boja stavlja samo na pojedine dijelove kose i ne dopire do korijena. Tako nema rizika da će je koža apsorbovati i da će ući u krv. Mogu se koristiti i kolor šamponi za osvježenje boje ili sprejevi u boji.
Prije upotrebe bilo kojeg proizvoda te vrste najbolje je na malom komadiću kože provjeriti hoće li doći do neke alergijske reakcije. Naime, u trudnoći koža postaje osetljivija pa i boja koja se inače koristi bez problema tada može izazvati nadražaj.
6. Smije li se koristiti vosak za depilaciju?
U trudnoći se obično smanjuje potreba za depilacijskim tretmanima: pojačana proizvodnja ženskih polnih hormona – estrogena i progesterona usporava rast dlaka (što podstiče muški polni hormon – testosteron).
U svakom slučaju, bolje je orijentisati se na nežnije metode: brijač i pene i kreme za depilaciju. Međutim, radi opreza i te proizvode treba najpre isprobati na maloj površini kože da bi se videlo hoće li izazvati alergijske reakcije.
Topao vosak bi mogao loše da utiče na cirkulaciju krvi koja je u tom razdoblju ionako usporena. Hladni vosak je dopušten ako žena nema problema s cirkulacijom ili oticanjem, odnosno ako nema vidljivih popucalih kapilara. Nakon porođaja možda je najbolje uraditi epilaciju.
7. Treba li izbegavati putovanje avionom?
Mnoge avio kompanije primiće trudnu ženu do sedmog mjeseca trudnoće, ali nakon toga za kraća putovanja potrebno je ljekarsko uverenje kojim se potvrđuje da nema rizika od prijevremenog porođaja.
Malo vježbe, posebno u toku dugih putovanja, pomoći će da ne dođe do oticanja nogu zbog sjedenja i pritiska materice na prepone, što usporava krvotok. Prilikom putovanja dobro je češće ustajati, hodati po avionu i vježbati noge ispravljajući i savijajući ih.
8. Da li je plivanje korisno za trudnice?
Plivanje se preporučuje tokom svih devet mjeseci trudnoće jer učvršćuje mišiće, a ne opterećuje mnogo udove i pomaže ženi da se pripremi za porođaj. Preporučuju se lagani sportovi kao što je vožnja sobnog bicikla ili strečing.
Aktivnosti poput aerobika, trčanja, tenisa ili skijanja znatno stimulišu mišiće uključujući i materične pa ih zato treba izbegavati kako ne bi došlo do oštećenja placente i fetusa.
9. Da li su dopuštene intervencije na zubima?
Liječenje zuba i ostale zubarske intervenicije su dopuštene samo ako je to nužno. Valja znati da se u trudnoći zubno meso često upali i lakše krvari. Ako je potrebno, može se primjeniti lokalna anestezija bez adrenalina jer on dovodi do stezanja perifernih malih krvnih sudova, a to može da ošteti placentu.
10. Koliko visoke potpetice su dopuštene trudnicama?
Ljekari savetuju trudnicama da izbjegavaju obuću sa visokim potpeticama, ali i potpuno ravnu, jer ravni đonovi uzrokuju nepravilno držanje i ometaju cirkulaciju krvi. Najbolje su potpetice visoke 3-4 cm.
11. Da li je tokom trudnoće potrebno napraviti Papa test?
Obično se Papa test obavlja na početku trudnoće, ali ne mora da se radi ako je uzet prije manje od godinu dana.
Uopšteno, u toku trudnoće mogu da se rade sva ispitivanja i analize osim rendgenskog snimanja zbog zračenja koje je opasno za razvoj ploda.
12. Da li bebe u majčinom stomaku zaista vole da slušaju muziku?
Fetus nakon šestog mjeseca “upija” sve zvukove i može da mu smeta glasna muzika ili jaki zvukovi. Glasna muzika stimuliše proizvodnju adrenalina (hormona stresa) u organizmu žene, što nije dobro.
Najbolje je da slušate klasičnu muziku, jer ona smiruje bebu i stvara poseban osjećaj povezanosti s majkom.
13. Da li je dozvoljeno koristiti laksative (sredstva protiv zatvora)?
Trudnice često pate od zatvora, posebno u poslednjim mjesecima. Povećan uterus pritiska rektalni dio crijeva otežavajući prolaz stolice. I pojačana proizvodnja progesterona djeluje negativno jer opušta i “uljenjuje” mišiće usporavajući rad crijeva.
Da biste riješili problem, prije nego što posegnete za lijekovima koji se ne preporučuju ili su kontraindikovani, treba da pokušate s ishranom bogatom vlaknastom hranom. Fizička aktivnost je posebno važna. Hodanje 15-20 minuta, po mogućnosti ujutro, može da reguliše probavu.
14. Da li je vožnja motorom rizična?
Da, jer postoji velika opasnost od pada. U prva tri mjeseca trudnoće padovi su posebno opasni jer mogu da uzrokuju mikrotraume i dovedu do teškoća pri učvršćivanju embriona i time ugroze trudnoću.
15. Da li se u trudnoći smije pušiti?
Dokazano je da je pušenje u trudnoći zaista opasno. Ono uveliko povećava rizik od pobačaja i može da dovede u pitanje pravilan razvoj djeteta. Djeca čije su majke pušile u trudnoći po pravilu su manje porođajne težine i imaju sklonost ka bolestima disajnog sistema.
Ljekari savjetuju da tokom trudnoće i dojenja sasvim odbaci pušenje ili da se, ako to baš ni zbog svog djeteta nikako ne možete da učinite, smanjite što je moguće više da bi se smanjila šteta za dijete.
Izvor: Life Content
