Na svijetu postoji više od 5000 vrsta sisavaca i svima im je zajedničko jedno: prva hrana je majčino mlijeko. Ljudi su također sisavci te je upravo majčino mlijeko zaslužno za preživljavanje malih beba od početka ljudske vrste.
Majčino mlijeko jedinstveno je za svaku bebu i u potpunosti je personalizirano.
Sadrži preko 200 sastojaka i bebi je ono glavna hrana u prvih šest mjeseci života, ali i kasnije.
Kad se rode, bebama nije do kraja razvijen imunosni sustav te ga “posuđuju od mame” putem mlijeka jer je ono izvor antibakterijskih i antivirusnih elemenata.
No, to ne znači da bebe ne mogu oboljeti dok su dojene, niti dojenje osigurava mami otpornost na najčešće bolesti.
Mama je bolesna, što sada?
S početkom jeseni počinju i sezone prehlada i gripa koje se brzo šire pa se i mame koje doje mogu zaraziti.
Dojiti ili ne, pitanje je svake mame kada osjeća da ju bolest savladava. Postoji stvarno kratak popis bolesti kod kojih se ne preporučuje dojenje, tako da čak i u slučaju prehlade, gripe, trbušnih viroza i sličnih čestih bolesti mame mogu normalno nastaviti dojiti bez straha da će mlijekom zaraziti bebu.
Istina je da je beba već neko vrijeme u doticaju s bolešću jer mame mogu biti nositelji bakterija i virusa čak do dva tjedna prije pojave prvih simptoma.
U tom je slučaju za bebu najbolje majčino mlijeko jer će preko njega dobiti sva potrebna antitijela za uspješnu borbu protiv bolesti tako da je prestanak dojenja kada je mama bolesna ustvari kontradiktoran.
Kako osigurati da mama ne zarazi bebu?
Većina zaraznih bolesti prenosi se kapljičnim putem, a ne kroz mlijeko. Postoje neke ozbiljnije bolesti kojima mama može zaraziti bebu mlijekom. U tim se slučajevima preporučuje s prestankom dojenja, ali u slučaju prehlade ili gripe preporučljivo je normalno nastaviti dojenje, samo je potrebno još više pripaziti na higijenu.
Često pranje ruku sapunom i izbjegavanje kihanja u ruku dobar su temelj za sprečavanje širenja uzročnika prehlade. Osim toga, mame mogu koristiti i gazu ili masku preko ustiju kada su u neposrednoj blizini svoje bebe jer je teško predvidjeti kada točno će kihnuti.
Iako su mame uvijek snažne, briga o maloj bebi može biti pravi izazov kada ih “pokosi” visoka temperatura, začepljen nos i bol u svim mišićima.
Mame koje nemaju snage za samostalno dojenje trebale bi potražiti pomoć ukućana ili druge osobe kojoj vjeruju.
Veoma je bitno ne donositi dijagnoze i terapiju samostalno, nego to prepustiti stručnjacima. Liječnik će najbolje procijeniti treba li mami terapija i kakva, no potrebno je napomenuti da mama doji i želi nastaviti dojiti.
Postoje lijekovi koji nisu kompatibilni s dojenjem te će liječnik dobro proučiti sastav ili pronaći alternativu.
Lijekovi sigurni za dojenje neće naštetiti bebi, a mami će pomoći da se brže oporavi.
Oporavak je ključan i za mamu i za bebu
Cilj svake prehlađene ili bolesne mame je da se što prije oporavi kako bi se mogla što bolje brinuti o svom malom zlatu.
To će najbolje osigurati ako sluša preporuke liječnika, koristi propisanu terapiju (ako je ima) do kraja i odmara što je više moguće.
Ova zadnja tvrdnja može biti nemoguća misija mama koje su same doma s bebama koje već pužu ili hodaju.
No, čak se i najzaigraniji gegavci mogu smiriti upravo dojenjem. Hranjenjem bebe u ležećem položaju na krevetu mame će barem nakratko odmoriti i skupiti energije za zatvaranje ladica i ormarića i skupljanje igračaka po podu.
Topli čajevi, obroci bogati voćem i povrćem, puno tekućine za sprečavanje dehidracije, inhaliranje i lijekovi za snižavanje temperature (samo oni koje je odobrio liječnik) mogu uvelike ubrzati oporavak.
Nažalost, uvijek postoji rizik da se bolest zakomplicira te mama završi na bolničkom liječenju. Dobra vijest je da ni tada ne treba prekinuti s dojenjem, već se treba samo malo prilagoditi, ako je to sigurno za mamu i bebu.
Ako je okružje povoljno za bebu, mame mogu nastaviti dojiti i u bolnici. U slučaju da je za bebu najbolje da ne posjećuje mamu, ona se može izdajati pa netko od ukućana može hraniti bebu.
Ako zbog lijekova ili bolesti mama ne smije dati svoje izdojeno mlijeko bebi, dobro je imati zalihu prethodno izdojenog i zamrznutog majčinog mlijeka kako beba ne bi ostala bez svog najvrjednijeg obroka, a ako zalihe nema, bebi se nudi dojenački mliječni pripravak prilagođen njezinoj dobi.
Bojazan svake mame: bolesna beba
Bolesna beba može biti ostvarenje noćne more svakog roditelja. Kada taj mali čovjek dobije temperaturu i ima začepljen nosić, svaka mama bi u trenu rado preuzela te tegobe na sebe, samo da beba bude dobro.
Najbolje što svaka mama može napraviti za svoju prehlađenu bebu, osim odlaska pedijatru je naravno, dojenje.
Dojenje na zahtjev smanjit će rizik od dehidracije malog organizma i dati mu oružje u obliku antitijela potrebno za borbu protiv prehlade. Dehidracija je puno opasnija za bebe nego za odrasle te je u slučaju bolesti poželjno povećati broj podoja, ako beba želi i može dojiti.
Dojenje pod prehladom može biti teško za neke bebe jer ih začepljen nosić sprječava u normalnom disanju prilikom sisanja.
Fiziološka otopina najbolji je izbor za čišćenje nosa malih i onih malo većih beba (iako bi se one mogle i buniti). Kapanje fiziološke otopine ili inhaliranje potaknut će izlučivanje sluzi i pomoći u prohodnosti dišnih puteva.
Izvor: bebimil.hr
