Nedavno sprovedene analize uzoraka urina djece i adolescenata, pokazale su da čak polovina ispitanika iz razvijenih zemalja ne pije dovoljno vode, dok svako četvrto dijete uopće ne unosi vodu tokom dana. Ovakvi podaci zabrinjavaju, jer je voda glavni sastojak ljudskog, pa i dječijeg organizma. Iako je dječije tijelo manje od tijela odrasle osobe, neophodna mu je gotovo podjednaka količina vode kako bi normalno funkcioniralo.
– Mališanima od jedne do tri godine preporučuju se četiri, a djeci uzrasta od četiri do osam godina pet šolja vode dnevno. Od devete godine količina potrebnog unosa vode, kod dječaka i djevojčica se mjenja, pa bi tako dječaci od devet do 13 godina trebalo da piju šest, a djevojčice istog uzrasta pet do šest šolja – tvrde stručnjaci.
Oni napominju i da kod djece nije u potpunosti razvijen mehanizam za žeđ, te da su u najvećem riziku od dehidracije predškolarci i đaci nižih razreda osnovne škole. To ujedno znači i da je dužnost roditelja da ih u ovom uzrastu podsjećaju da piju vodu, ali i da ih podstiču da izgrade naviku redovnog unosa tečnosti.
Sokovi i gazirana pića ne mogu i ne smijeju da zamjene vodu. Iako u svom sastavu imaju određenu količinu vode, ovi napici, zbog velike količine šećera, mogu da izazovu dehidraciju, gojaznost i druge zdravstvene probleme kod djece. Voda iz vodovoda je bakterijski i tehnički ispravna, ali zbog prolaska kroz stare i zarhale cijevi može biti zakišeljena više nego što je poželjno, pa se preporučuje ili upotreba prečišćivača ili flaširanih voda provjerenog kvaliteta.
Svako četvrto dijete uopće ne unosi vodu tokom dana, koji mora biti posebno prilagođen dječijem organizmu. Voda mora da bude prilagođena uzrastu, u smislu sastava i koncentracije minerala. Jednako važno je da bude prirodnog porijekla i potpuno istog sastava – u boci kao i na izvoru.
Izvor: bebe.avaz.ba