Koliko često vas je mama dok ste odrastali nazvala imenom vaše sestre ili brata? I koliko puta ste vi to napravili svojoj djeci? Izgleda da je znanost pronašla uzrok tome.
Iako je jedan čudan fenomen, koji nije ni toliko rijedak. Čudan zato jer ga možemo povezati sa zaboravnošću, lošim pamćenjem i nepoznavanjem osobe koju nazovete krivim imenom – što ne povezujemo s mamama.
Ali pogrešno imenovanje je zapravo znak ljubavi. Nazivajući nekog tko vam je blizak imenom druge osobe koja vam je također bliska, znak je da vam je važan, sudeći po istraživanju objavljenom u časopisu Memory & Cognition.
Znanstvenici, od kojih su svi sadašnji ili bivši članovi Odsjeka za psihologiju i neuroznanost Sveučilišta Duke, proveli su pet studija i razgovarali s više od 1.700 sudionika kako bi istražili takozvani ‘fenomen krivog imenovanja’.
Došli su do zaključka nakon što su shvatili da to toga dolazi unutar određene društvene skupine. Kad je riječ o mamama, to znači da najčešće krivo zovu dijete imenom svog drugog djeteta – ne imenom nasumičnog klinca koji živi tri zgrade dalje ili cue koja liči na njezinu kćer.
Do toga dolazi zbog načina na koji naš um čuva imena ljudi i informacije o njima, navodi se u izvješću. Mozak koristi semantičke veze gdje pohranjuje slične ili povezane informacije jedne pored drugih.
Tako da kad vaš mozak ‘traži’ prvorođenog Luku kako bi mu mogli dobaciti da prestane ostavljati prljave čarape na podu, moguće je da je slučajno pohranio krivi ‘dosje’ pod ‘obiteljsku mapu’ i umjesto Luke dozivate Anu.
Naravno, ovo se ne događa samo roditeljima. Ako krivo dozivate prijatelje ili članove obitelji, dolazi do iste greške. Znači, kad sljedeći put netko zamijeni vaše ime (s imenom drugog prijatelja ili čak člana obitelji), nemojte se ljutiti. Objašnjenje je pozitivno.
zivotistil.rtl.hr
