Naši životi nisu isti kao što su bili prije 50 ili više godina. Mnogo toga se promijenilo pa i prehrana. Promijenili smo navike, namirnice pa čak i način kako jedemo.
Ono što je posebno uočljivo je činjenica da jako malo jedemo kašikom. Nekako se sve svelo na viljušku i nož i samim tim izrazito suhu hranu koja je često pržena ili pečena. Staro dobro kuhanje gotovo smo zaboravili. A upravo je kuhana i dinstana hrana ono što pomaže očuvanju našeg zdravlja i probavnog sistema prije svega. Razlog tome je što se dinsta ili kuha obično povrće sa ili bez mesa. Što je kraći proces kuhanja više hranjljivih materija je očuvano.
Ipak, sve manje se hranimo na ovaj način, a kao razlog tome navodimo dugotrajan način pripreme obroka. Sve manje imamo vremena iako postoji bezbroj raznih kuhinjskih pomagala koja ubrzavaju procese pripreme obroka.
I onda se pitam da li je nepravilna prehrana postala problem upravo zbog našeg vještog traženja isprika? Moramo priznati da smo u tome majstori. Rezultat naše žurbe je protjerivanje kašike sa naših stolova. Kašika ni kriva ni dužna postaje višak iako je najbolji saveznik u borbi protiv suvišnih kilograma ali i očuvanja zdravlja. Priznaćete da se mali broj nezdravih obroka može jesti kašikom.
Mali koraci donose velike rezultate. Ukoliko pokušamo promijeniti svaki dan jednu lošu prehrambenu naviku učinili smo mnogo. Međutim, treba početi. Treba sebi priznati i postati svjestan da nije ispravno jesti samo viljuškom i nožem. Početi koristiti sve one magične šerpe koje skupljamo u kuhinjama i vratiti ponovo običaj da jedemo kašikom.
Naša crijeva ali i cijeli organizam će nam biti zahvalni. Ipak, sve počinje od nas samih i ništa ne može preko noći. Svaka promjena pokreće novu i neka naša nova navika bude jesti kuhano.
Piše:
Dr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Doktorsku disertaciju na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva” odbranila je 19.12.2014. godine.
Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina “Ljepota i zdravlje”.