Korištenje pročišćivača zraka pomaže u sprječavanju alergija i oboljenja
Studija Svjetske zdravstvene organizacije ukazuje da je Bosna i Hercegovina među zemljama sa najgorom kvalitetom zraka u svijetu, te se zbog toga na 100.000 stanovnika suočava sa 79,8 slučajeva prijevremene smrti. Problem aerozagađenja nažalost dio je naše svakodnevice, a posljednjih dana Sarajevo se nalazi se pri vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova u svijetu, u kojem se, sa vrijednostima AQI-a većim od 300, zrak klasificira kao opasan. Slična sitaucija je u ostalim bh. gradovima: Zenici, Tuzli i Banjoj Luci, gdje sa nastupanjem grijne sezone naglo raste razina polutanata u zraku.
Aerozagađenje izaziva različite zdravstvene smetnje i oboljenja, a među najugroženijima su djeca. Kako aerozagađenje utiče na njihovo zdravlje, koje zdravstvene poteškoće i oboljenja izaziva, te kako se zaštititi, razgovarali smo sa dr. Evelinom Čehajić, specijalistkinjom pedijatrije.
„Najčešće roditelji nisu upoznati kojim sve vrstama štetnih čestica i alergna su djeca izložena. U vanjskoj sredini imamo prisustvo prirodnih alergena, polena, gljivica, dlake životinja, prašine te raznih alergena i iritanasa nastalih sagorijevanjem čvrstih goriva, automobilskih izduvnih gasova, zagađenja od strane fabrika i sl. U zimskom periodu se intenzivira zagađenje zbog korištenja goriva za grijanje, kao i promjene atmosferskih prilika, poremećaja strujanja zraka i zadržavanja zagađenja u gradovima. U zatvorenom prostoru prisutni su alergeni kućne prašine, grinje, dlake i perja kućnih ljubimaca, također alergeni i iritansi pušenja, loženja u svrhu grijanja, gorenja svijeće, sprejevi za zrak, kuhanje, sušenje veša unutar prostorija, te čestice koje ulaze pri vjetrenju ili ih unosimo na odjeći iz vanjske sredine“, na početku pojašnjava dr. Čehajić.
Ističe da, kada se govori o štetnosti aerozagađnja, negativan utjecaj dešava se već od začeća. „Zagađenje utiče na opšti i neurološki razvoj ploda, kao i njegov imuni sistem. Izloženost trudnice zagađenju zraka se smatra jednim od mogućih razloga za povećanje broja djece sa poremećajima iz autističkog spektra. Posebno negativno na plod djeluje izloženost duhanskom dimu, gdje pasivno pušenje, odnosno boravak u prostoriji zagađenoj duhanskim dimom ima gotovo isti efekat kao i aktivno pušenje. Ugljen monoksid u krvi majke izaziva hipoksiju – nedostatak kisika za plod. Povećava se rizik prijevremenog poroda, rađanje novorođenčadi sa malom tjelesnom težinom i češće se komplicira postporodna adaptacija i disanje djeteta.“
Djeca koja udišu loš zrak češće boluju od astme, infekcija respiratornog trakta i dječjeg karcinoma, a dokazano je da zagađenje zraka može utjecati na neurološki razvoj djece, uzrokujući poteškoće u učenju kao i slabije funkcije pluća i mozga.
„Mala djeca do pet, a posebno do tri godine nemaju dobro razvijen imuni sistem, te zbog boravka u vrtićima, u okruženju mnoštva virusa i bakterija, imaju česte infekcije gornjih disajnih puteva. Zagađenje zraka vani, kao i u prostorijama, za njih je dodatno opterećenje, te se osim infekcija gornjih disjanih puteva, češće javljaju bronhitis, upala pluća, astma, alergije.“
Iako se djeca školske dobi smatraju najzdravijom populacijom, i oni su izloženi negativnim posljedicama zagađenja zraka. „Naime, oni borave vani mnogo više nego mala djeca i na taj način se povećava njihov rizik zbog izlaganja zagađenju. Osim toga, ta su djeca aktivnija, trče, bave se sportom i pri tom su u gradskoj sredini više izložena zagađenju. Ukoliko im ne obezbijedimo kvalitetu zraka u školama i kod kuće u periodu intenzivnog razvoja to može imati posljedice za njihov razvoj i zdravlje u odrasloj dobi“, ističe dr. Čehajić i dodaje kako s obzirom da u zimskom periodu više vremena provodimo u zatvorenim prostorima posebno moramo povesti računa o kvalitetu zraka unutar njih, jer je on čak 2-5 puta zagađeniji od onoga vani, zato što je sačinjen od već zagađenog zraka koji dolazi izvana, ali i zagađenja koja nastaju u zatvorenom prostoru.
„Najbolji način da se zaštitimo je da koristimo pročišćivač zraka koji može odstraniti, kako krupnije čestice, npr. dlake i prašinu, tako i one manje koje odstranjuje njegov HEPA filter. Tu spadaju grinje, bakterije, virusi, polenska zrna, čestice smoga poput PM 2,5 koje dolaze do alveola pluća i dalje do krvi, a uzrokuju zdravstvene probleme. Smanjenjem broja mikroba smanjuje se mogućnost infekcija, te smanjuje prisustvo alergena. Filter sa aktivnim ugljenom uklanja štetne plinove i neugodne mirise. Sve navedno nam daje osjećaj ugode i sigurnosti, te smanjuje potrebu za provjetravanjem u uslovima velikog vanjskog zagađenja“, savjetuje dr. Čehajić koja, kako bi bila sigurna da i njeni najmanji pacijenti udišu čist zrak, u svojoj ordinaciji upravo ima postavljen pročišćivač zraka navedenih performansi, Philips Air Purifier, čija unaprijeđena tehnologija VitaShield uklanja čak 99,97 % malenih čestica od 0,003 µm u samo šest minuta.