fbpx

“Šumsko tlo” u finskim vrtićima promijenilo dječji imunološki sustav

0

Kada su djelatnici u vrtićima u Finskoj postavili travnjak, zasadili šumski podrast poput patuljastog vrijeska i borovnica i dopustili djeci da se brinu o usjevima u sadilicama, raznolikost mikroba u crijevima i na koži male djece povećala se u vrlo kratkom vremenskom periodu. U usporedbi s ostalom gradskom djecom koja se igraju u standardnim gradskim vrtićima koja su često popločana, djeca od 3, 4 i 5 godina u ovim ozelenjelim vrtićima u Finskoj pokazala su povećane T-stanice i druge važne imunološke biljege u krvi u roku od 28 dana.
“Otkrili smo da je crijevna mikrobiota djece koja su dobila zelenilo u vrtiću slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno posjećuju šumu”, kaže znanstvenica Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Prethodna istraživanja pokazala su da je rana izloženost zelenim površinama povezana s dobro funkcionirajućim imunološkim sustavom, ali još uvijek nije jasno je li ta veza uzročna ili ne. Eksperiment u Finskoj prvi je koji eksplicitno manipulira dječjim urbanim okolišem, a zatim testira promjene u njihovom mikrobiomu i djetetov imunološki sustavu.

Iako nalazi ne sadrže sve odgovore, oni podržavaju vodeću ideju – promjena mikroba u okolišu može relativno lako utjecati na dobro uspostavljeni mikrobiom u djece dok istovremeno pomaže u jačanju imunološkog sustava. Ideja da okoliš bogat živim bićima utječe na naš imunitet poznata je kao “hipoteza o biološkoj raznolikosti”. Na temelju te hipoteze, gubitak biološke raznolikosti u urbanim područjima mogao bi biti barem djelomično odgovoran za nedavni porast imunoloških bolesti.
“Rezultati ove studije podupiru hipotezu o biološkoj raznolikosti i koncept da niska biološka raznolikost u suvremenom životnom okruženju može dovesti do oslabljenog imunološkog sustava i posljedično povećanju prevalencije imunološki posredovanih bolesti”, piše autor studije.
Studija je uspoređivala mikrobe iz okoline pronađene u dvorištima 10 različitih vrtića koji brinu o ukupno 75 djece u dobi od tri do pet godina. Neki od tih vrtića sadržavali su standardna urbana dvorišta s betonom i šljunkom, drugi su djecu izvodili u prirodu, a četiri su dvorišta uređivala travnati i šumski podrast.
Tijekom 28 dana, djeca u ova posljednja četiri vrtića imala su vremena za igru u svom novom dvorištu pet puta tjedno. Kada su istraživači testirali mikrobiotu njihove kože i crijeva prije i nakon ispitivanja, otkrili su poboljšane rezultate u usporedbi s prvom skupinom djece koja su se isto toliko vremena igrala u vrtićima s manje zelenila. Čak i u tom kratkom trajanju studije, istraživači su otkrili da se mikrobi na koži i crijevima djece koja su se redovito igrala na zelenim površinama povećala u raznolikosti – značajka koja je povezana s cjelokupnim zdravijim imunološkim sustavom.

Njihovi su se rezultati uglavnom podudarali s drugom skupinom djece u vrtićima koja su svakodnevno izlazila u prirodu. Među djecom koja su izlazila van, igrajući se sa zemljom, travom i među drvećem pojavili su se mikrobi zvani gamaproteobakterije kako bi pojačali imunološku obranu kože, kao i korisne imunološke sekrecije u krvi i smanjili sadržaj interleukina 17A, koji je povezan s imunološkim bolestima. “To podupire pretpostavku da kontakt s prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sustavu, poput autoimunih bolesti i alergija”, kaže ekolog Aki Sinkkonen, također sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Rezultati nisu konačni i morat će ih provjeriti u širim studijima. Ipak, čini se da blagodati zelenih površina nadilaze naš imunološki sustav. Istraživanja pokazuju kako je izlazak u prirodu također dobar za djetetov vid, a dulji boravak u prirodi povezano je s boljim mentalnim zdravljem kod djece. Neka nedavna istraživanja čak su pokazala da su zelene površine povezane sa strukturnim promjenama u mozgu djece.

Još uvijek nije jasno što pokreće ove nevjerojatne rezultate. To bi moglo biti povezano s promjenama na imunološkom sustava, ili s nečim u vezi s udisanjem svježeg zraka, uživajući na suncu, vježbanjem ili većim duševnim mirom. S obzirom na složenost stvarnog svijeta, u studijima je stvarno teško kontrolirati sve čimbenike okoliša koji utječu na naše zdravlje.
Iako djeca koja žive u ruralnim područjima imaju manje slučajeva astme i alergija, dostupna literatura o povezanosti zelenih površina i ovih imunoloških poremećaja nije konzistentna. Sadašnje istraživanje ima malu veličinu uzorka, pronašlo je samo korelaciju i ne može objasniti što su djeca radila izvan vrtića, ali vidljive pozitivne promjene dovoljne su znanstvenicima u Finskoj da daju nekoliko savjeta. “Bilo bi najbolje da se djeca igraju u lokvama i da svi mogu kopati organsko tlo”, potiče Sinkkonen. “Mogli bismo svoju djecu izvesti u prirodu pet puta tjedno kako bismo utjecali na mikrobe”.
Promjene su jednostavne, šteta mala, potencijalne koristi mnogobrojne. Povezivanje djeteta s prirodom dobro je i za budućnost ekosustava našeg planeta. Studije pokazuju da će djeca koja provode vrijeme na otvorenom vjerojatno odrasti u ekološki osviještene osobe, a u svijetu koji se brzo mijenja to je važnije nego ikada.

Izvor:

www.green.hr

Komentari

Share.
1xbet betist betpas casino siteleri bahis siteleri deneme bonusu veren siteler slot siteleri deneme bonusu veren siteler deneme bonusu veren siteler bahis siteleri deneme bonusu veren siteler sex video hot pussie fingering before hard fuck by horny boy friend Desi bhabhi stand up sex full hindi audio gay thailand sex Fishnet Anal Blonde Russian Teen Loves Extreme Anal Fucking Natty : Booty Shorts Topping Gape Young Rides Cock In Her Ass XXX amateur porn Passionate oral sex and cum swallow slot siteleri beylikdüzü escort whatsapp aero escort izmir sakarya escort sakarya escort bayan escort izmir şirinevler escort ataköy escort bahçeşehir escort bakırköy escort ankara escort Ümraniye escort free mario unblocked video izle unblocked games 66 buy twitter followers ankara evden eve nakliyat soap2day soap2day health