Autorica: Jelena Kalinić; tekst preuzet sa bloga Quantum Of Science čiji rad podržava Fond otvoreno društvo BiH.
Možda ćemo u budućnosti imati način da predvidimo da li će djeca imati autizam mnogo prije nego što je to danas moguće. U radu objavljenom u časopisu Nature, 15. februara 2017. godine, pod nazivom „Early brain development in infants at high risk for autism spectrum disorder“, autori su skenirali mozak beba čija braća ili sestre imaju autizam i mogli su sa velikom sigurnošću predvijeti koja će od ovih beba iz rizične skupine kasnije razviti neki poremećaj iz autističnog spektra.
Poremećaje iz autističnog spektra je teško uočiti prije navršena 24 mjeseca, međutim, neki znaci koji sugeriraju drugačije ponašanje i reakcije mogu se naslutiti i kod djece uzrasta 12-18 mjeseci. Prve naznake se poklapaju sa periodom kada se po kalendaru imunizacije daju i prve MPR vakcine – vakcine protiv morbila (ospica), zaušnjaka i rubeole, te je javnost, predvođena diskreditovanim gastroenterologom Andrewom Wakefieldom, došla do zaključka kako MPR vakcina izaziva autizam. Joseph Piven, psihijatar sa University of North Carolina Chapel Hill za Nature kaže kako djeca kojoj se u dobi od 2-3 godine dijagnosticira autizam uopšte ne pokazuju znake autizma u prvoj godini života. Upravo to zbunjuje roditelje i neki (i samo neki) od njih optužuju ljekare i vakcine.
Nova studija, koja će se morati replicirati kako bi bila od kliničke upotrebne vrijednosti, sugerira kako vakcine nisu krivci za pojavu autizma. Preko 100 gena je, prema drugim studijama, povezano sa povećanjem rizika razvoja poremećaja iz autističnog spektra i postoje neke rijetke mutacije koje se mogu povezati sa autizmom, ali u velikom broju slučajeva nije moguće ukazati na samo jedan uzrok ili faktor rizika. Autizam se javlja, grubo izraženo, kod 1 u 100 djece, ali djeca sa starijom braćom ili sestrama kojima je dijagnosticiran neki oblik autizma imaju veću vjerovatnoću da će razviti autizam: čak 1 od 5 djece iz ove rizične skupine će razviti autizam.
U sklopu istraživanja koje je finansirao američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH), naučnici sa nekoliko američkih institucija su skenirali mozgove 106 beba iz rizične skupine, i to kada su bebe imale 6, 12 i 24 mjeseca. Njih 15 će poslije, u dobi od 24 mjeseca biti dijagnosticirano sa autizmom. MRI skeniranje je pokazalo kako mozak ove djece u dobi od 12 do 24 mjeseca raste brže od kontrolne skupine – djece sa niskim rizikom. Tim je identificirao regione kore velikog mozga koji su rasli signifikatno brže kod djece kojoj će poslije biti dijagnosticiran autizam (pogledati sliku ispod):
Obojeni regioni su oni koji brže rastu kod djece kojoj će kasnije biti dijagnosticiran autizam. Radi se o okcipitalnom (potiljačnom) režnju, desnom cuneusu, lingvalnom režnju te, u manjoj mjeri, još nekim dijelovima korteksa. Izvor: Hazlett et al, Nature 2017; 10.1038/nature21369
