Posljednjih desetljeća brojni su istrazivači dokazali da dojenje osigurava novorođenčetu i poslije dojenčetu optimalnu hranu, zaštitu od brojnih infekcija, pomaže sazrijevanje gastrointestinalnih funkcija i smanjuje mortalitet novorođenčadi.Dojenje ne pruža samo hranu nego i osjećaj zaštićenosti, brige, ljubavi i kontinuiranu socijalnu stimulaciju.Ta primarna socijalna relacija osigurava zdrav psihički razvoj u daljnjem životu.
RAZLOZI U PRILOG DOJENJU
– Biohemijski sastav majčina mlijeka prilagođen je potrebama novorođenčeta- Optimalna probavljivost majčina mlijeka- Zaštita djeteta od infekcije- Prevencija alergije- Poticanje emotivne veze majka-dijete- Najjeftinije 🙂
Uprkos svim znanstvenim činjenicama i onome što prirodno nosimo u sebi posljednjih šezdesetak godina odbačen je potpuno naš instinkt sisavaca.
Još uvijek se znanstvenici spore oko toga može li dojenje učiniti dijete pametnijim, neke studije govore o porastu inteligencije koji je povezan i s dužinom dojenja djece. Djeca koja su dojena do šest mjeseci ostvarila su najveći porast, dok djeca dojena dvije sedmice ili manje nisu pokazala promjene IQ-a. Međutim te studije nisu sasvim vjerodostojne jer ne uzimaju u obzir i druge faktore što također može uticati na povećanje IQ-a.Dojenje utječe na smanjenje boli kod novorođenčeta. Ovo su trenutni rezultati istraživanja koje provodi tim na čelu sa dr. Luigi Codipietrom na Angeli Hospital, Turin, Italia.
Naime, nakon rođenja i u našim bolnicama doktori uzimaju uzorke krvi novorođenčadi putem uboda pete zbog provjere šećera u krvi i da bi napravili testove za eventualne nasljedne probleme. Novorođenčad koja su bila na prsima tijekom bockanja pete su imali izraženije niže rezultate na standardnoj listi boli, u ponašanju, frekvenciji srca i količini kisika u bebinoj krvi, do ukupnog zbroja od 0 do 21. Većina beba koje su bile dojene su imale zbroj 3 u poređenju sa 8.5 kod beba koje su primile slatku vodu. Većina dojenih beba je plakalo prvi put tokom zahvata u trajanju od 3 sekunde u poređenju sa 21 sekundom u onih koji su primili zašećerenu vodu. Ova novorođenčad je takođe imala manji rast u srčanoj frekvenciji, manji pad u saturaciji kisikom, i tokom dvije minute nakon uboda lancetom u petu su plakali 8% vremena u poređenju sa 56% kod beba koje su primile slatku vodu.
Veliki broj aspekata samog dojenja bi moglo biti odgovorno za analgetički efekat, naglasili su Codipietro i njegove kolege, kao što su kontakt kože-koža, stimulacija mlijeka, ili držanje djeteta. Kao još mogućih objašnjenja znanstvenici navode i ukus majčinog mlijeka koji skreće pozornost bebe od bola, a poznato je i da hemikalije iz mlijeka potiču lučenje prirodnih sredsttva protiv bola endorfina. Ovo istraživanje objavljeno je magazinu “Pediatrics”.Dojenje ne može, kako se nekad očekuje, smanjiti broj prehlada i gripa, može naravno smanjiti dužinu i intenzitet, dojeno dijete će brže i lakše prebroditi bolest. Ako se dijete i mama razbole istovremeno, to nije razlog za prekid dojenja jer će mamin imunološki sistem proizvesti antitijela, koja će ona prenijeti djetetu preko mlijeka.
