Sreća je psihičko stanje potpuna zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutarnjem, duševnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu, barem ju tako definira Hrvatski jezični portal. Međutim, ona ima različito značenje za različite ljude. Ali recimo da biste mogli promijeniti jednu stvar u svom životu kako biste postali sretnija osoba, poput financija, posla, odnosa ili zdravlja. Što bi napravilo najveću razliku?
To je pitanje koje dr. Robert Waldinger, psihijatar u Općoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Harvard Medical Schoolu, istražuje kao voditelj najdužeg svjetskog znanstvenog istraživanja sreće. To najduže istraživanje se zove Harvardska studija o razvoju odraslih, koja je pokrenuta 1938., prati ljude od tinejdžerskih godina do starosti i usput dolazi do glavnih spoznaja o tome što čini život dobrim.
– Proveli smo toliko vremena proučavajući što u životu pođe po zlu. I tako, ovo je bila studija o tome kako netko napravi dobre odabire tijekom života – rekao je Waldinger.
Studija je pratila ljude desetljećima, savjetujući se s njihovim roditeljima, a sada i njihovom djecom. I Waldinger napominje da postoje različite vrste sreće. Svi smo doživjeli one navale sreće, primjerice “Odlično se zabavljam na ovom tulumu”, a tu je i sreća koja proizlazi iz osjećaja “Imam dobar život, pristojan i smislen život”, objasnio je.
– Svi želimo oboje, ali neki od nas stvarno daju prednost jednoj vrsti sreće nad drugom – istaknuo je.
Koji je recept za sreću?
Ako ljudi zaista žele biti sretni, Waldinger napominje jednu stvar koju trebaju činiti.
– Trebaju ulagati u odnose s drugim ljudima – rekao je.
Waldinger kaže da, iako mnogi mladi ljudi misle da će im slava, bogatstvo i naporan rad donijeti sreću, zapravo su naše društvene veze najvažnije za naše blagostanje.
Njegovo istraživanje pokazalo je da su najjači prediktori sreće i zdravlja bili kvalitetni i topli odnosi. To se odnosi na širok raspon interakcija u svakodnevnom životu, od supružnika, bliskih prijatelja i kolega do konobara koji vam kuha jutarnju kavu ili osobe koja vam dostavlja poštu.
– Dobivamo male doze blagostanja u svim tim različitim vrstama odnosa – dodao je.
On ukazuje na odnose koji djeluju kao regulatori stresa u našem svakodnevnom životu. Kronični stres povezan je s nizom negativnih učinaka na zdravlje i može utjecati na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Kvalitetan i učinkovit izlaz iz toga, poput dobrog prijatelja s kojim možete razgovarati nakon dugog dana, može pomoći u ublažavanju tog pritiska. Ne morate biti ekstrovert da biste iskoristili te društvene prednosti. Waldinger kaže da sve dok se osjećate ugodno i povezano, vaši odnosi vam donose koristi na mnogo načina.
Waldinger je naglasio važnost ulaganja truda u prijateljstva, rekavši da mnogi vrijedni odnosi mogu uvenuti zbog zanemarivanja. Čak i ako shvatite da možda nemate takve odnose, već danas ih možete početi stvarati.
– Znate, pratili smo živote osam desetljeća. I divna stvar kod praćenja ovih životnih priča je to što smo naučili da nikad nije prekasno. Bilo je ljudi koji su mislili da nikada neće imati dobre veze, a onda su pronašli nekoliko dobrih bliskih prijatelja u svojim 60-ima ili 70-ima. Bilo je ljudi koji su prvi put pronašli romantiku u svojim 80-ima. Zbog toga je poruka iz proučavanja ovih tisuća života da nikad nije prekasno – objasnio je.
Dakle, ako u zadnje vrijeme razmišljate o svojoj dobrobiti i možda se namjeravate obratiti prijatelju, članu obitelji ili voljenoj osobi, nikad nije prekasno poslati kratku poruku i nadoknaditi propušteno.
