Koji su uzroci i koje su posljedice najučestalijih kromosomskih nepravilnosti kod djece i na koji način ih ustanoviti već u trudnoći

0

Kad govorimo o kromosomskim nepravilnostima kod djece, najčešće govorimo o trisomiji kromosoma broj 21, koju nazivamo i Downov sindrom. Naime 21. kromosomu dodan je još jedan (ide za trisomiju 21. kromosoma).

Ljudsko tijelo izgrađeno je od mnogobrojnih dijelova, koji su međusobno povezani i djeluju kao cjelina. Za usklađeno djelovanje tijela potreba je izuzetna organiziranost i pravilno djelovanje svakog najmanjeg dijela, zbog toga nazivamo tijelo organizam. Najmanje građevne jedinice svakog organizma su stanice, u kojima kao nadzorno središte djeluje jezgra. U jezgri su pohranjene nasljedne informacije.

U jezgri se odvija replikacija DNK prije dijeljenja stanice i prepisivanje DNK u RNK. Pojedina molekula DNK, koja se omotava oko proteina, gradi kromosom. Ljudski genetski zapis (DNK) spremljen je u 23 para kromosoma. Svaka ljudska stanica sadrži 46 kromosoma, a jedini izuzetak su spolne stanice. Jajna stanica i spermij sadržavaju svaki po 23 kromosoma i kod spajanja u novi embrij stvaraju opet potpuni sastav od 46 kromosoma.

Povremeno dolazi do kromosomskih nepravilnosti. Kad jedna od roditeljskih spolnih stanica ne sadržava pravilan broj kromosoma i u embrij doprinosi jedan kromosom više ili manje, to nazivamo trisomija (previše) ili monosomija (premalo).

Kad govorimo o kromosomskim nepravilnostima kod djece, najčešće govorimo o trisomiji kromosoma broj 21, koju nazivamo i Downov sindrom. Naime 21. kromosomu dodan je još jedan (ide za trisomiju 21. kromosoma). U velikom broju primjera (95%) je Downov sindrom posljedica trisomije 21, a razlog zato može biti i Robertsonova translokacija (5%). Djeca s Downovim sindromom obično imaju smetnje u mentalnom razvoju, što nije obavezno – mogu biti normalno inteligentni. Sporije se razvijaju i imaju karakteristične linije lica, hipotoničnu muskulaturu, hiperfleksibilne zglobove, osjetljivu kožu, rijetku kosu, veliki jezik, kratak nos i prste, epikantus (vertikalna bora oka), koja daje karakterističan izgled očiju. Kod Downovog sindroma česta su oboljenja srca, respiratorni poremećaji, imunološki, hormonski i enzimski poremećaji.

Vjerojatnost da će dijete imati Downov sindrom očito se povećava sa starošću trudnice. Kod trudnica starih 25 godina vjerojatnost je 1 primjer na 1250 rođenja; kod trudnica starih 30 godina vjerojatnost je oko 1 primjer na 1000 rođenja; kod trudnica starih 35 godina vjerojatnost je već oko 1 primjer na 400 rođenja. Kod trudnica starih 45 godina vjerojatnost je već 1 primjer na 30 rođenja.                                                                                                Ostale najčešće nepravilnosti kromosoma su trisomija 18 ili Edwardsov sindrom i trisomija 13 ili Petauov sindrom, koji se pojavljuje približno na svakih 1000 trudnoća i oni su u većini primjera inkompatibilni sa životom, zato u 80 posto slučajeva fetus umire već prije rođenja. Među čestim kromosomskim nepravilnostima je isto tako i Turnerov sindrom, koji je monosomija posljednjeg od kromosomskih parova – spolnog kromosoma. Ovi fetusi imaju samo 45 kromosoma, posljednji par predstavlja samo jedan kromosom X. U velikoj većini i ova kromosomska nepravilnost nije prihvatljiva za život.

Trisomija 18 ili Edwardsov sindrom je relativno čest sindrom, posljedica je dodatnog DNK materijala na 18 – tom kromosomu, što sprječava  i smeta normalnom fizičkom i mentalnom razvoju. Značajno je da se Edwardsov sindrom tri puta češće pojavljuje kod djevojčica. Simptomi se mogu ustanoviti već u trudnoći; neuobičajno velika maternica, polihidramnion (previše plodove vode), kratki sternum. Kod rođenja bebe primjetna je neuobičajno mala posteljica, niska porođajna težinu, skupljeni prstići, prekrižene noge, nizak rast ušiju, nerazvijeni nokti, malena čeljust, kod dječaka nespušteni testisi… brzo se ustanovi i mentalna zaostalost. Kod djece s Edwardsovim sindromom mogu se pojaviti i urođene srčane bolesti i teškoće s djelovanjem bubrega. Genetska istraživanja pokazuju, da je trisomija djelimično i nasljedna.

Trisomija 13 (nazivana i Patauov sindrom) je genetski poremećaj, za koji je karakteristično, da remeti normalan razvoj. Trisomija se javlja približno u razmjeru  1:10.000 novorođenčadi. Veliki broj trisomija 13 nisu nasljedne, ali se pojavljuju pri spajanja oba gameta u zigotu, koji se kasnije razvije u plod.

Bebe s Patauovim sindromom su obično rođene sa samo jednom pupkovnom arterijom u pupkovnici, često se pojavljuju i urođene srčane bolesti. Već za sat nakon rođenja možemo vidjeti rascjep usne ili nepca, stisnutu šaku, smanjen tonus mišića, nerazvijene i zatvorene oči, dodatne prstiće na rukama ili nogama, nizak rast ušiju, manjak kože na vlasištu, mikrocefaliju (malena glavica),… Kod djece se može vidjeti i mentalna zaostalost kao i epileptični napadi.

Jedan od potpuno sigurnih načina otkrivanja nepravilnosti kod nerođene djece je neinvazivni prenatalni test. Izvodi se jednostavnim uzimanjem uzorka krvi kod majke, jer se u njenom krvotoku u trudnoći nalazi i slobodna stanična plodova DNK, koja se analizira najsuvremenijim genetskim tehnikama, s kojima ustanovimo da li su prisutne neke od kromosomskih nepravilnosti.

Nifty test je vrlo precizan neinvazivan prenatalni test (NIPT), koji otkriva kromosomske aneuploidije, uključujući trisomije 21, 18 i 13, već od napunjenih 10. tjedana trudnoće pa na dalje i puno je sigurniji od tradicionalnih probir testova. Za trisomije 21, 18 i 13 senzitivnost testa je veća od 99%, a stupanj lažno pozitivnih rezultata samo 0,1%. Zbog NIFTY testa se broj žena, koje bi bile izložene nepotrebnim invazivnim dijagnostičkim postupcima, znatno smanjuje. Do danas je bilo u svijetu izvedeno više nego 1.800.000 NIFTY testova.

NIFTY učinkovito savladava teško mjerenje malih viškova pojedinih kromosoma u koncentraciji DNK sa primjenom suvremene tehnologije masivnog paralelnog sekvenciranja.  To znači da su unutar analize sa sekvenciranjem nove generacije pročitani milijuni fragmenata plodove i majčine DNK. S naprednim bioinformacijskim logaritmima su pročitani fragmenti analizirani i uspoređeni s optimalnim referentnim vrijednostima.

Suprotno nekim metodama ‘ciljnog sekvenciranja’, koje primjenjuju neki od ostalih NIPT testova, metodologija NIFTY testa nije ograničena nekim od kliničkih indikacija (donirana jajna stanica). Isto tako omogućuje najširu paletu mogućih testiranja, uključujući testiranje za najčešće trisomije, aneuploidije spolnih kromosoma i isto tako neke od ostalih mikrodelecija.

Više o testu NIFTY možete pročitati OVDJE ili na našoj Facebook stranici.

 

Komentari

Share.