Umorni smo od masivnog priliva informacija o mnogobrojnim interakcijama lijekova i hrane ili lijekova i biljnih pripravaka, te se često pitamo jesu te iste informacije tačne?
Antibiotici kao farmakološki agensi koji mogu zaustaviti rast ili razmnožavanje patogena ili u potpunosti inhibirati iste a da pritom ne nanose značajnu štetu domaćinu, moraju se koristiti veoma odgovorno i savjesno. Razvijanje rezistencije na određenu vrstu antibiotika je veoma ozbiljan problem čovječanstva koji većinom proizlazi iz nekontrolisanog i „na svoju ruku“ korištenja antibiotika. Veoma je bitno naglasiti kako antibiotici nemaju nikakvog uticaja na viruse, stoga prije indikacije za korištenje istih potrebno je uraditi biohemijske pretrage te antibiogram kako bi se ustanovilo koji soj bakterije je uzročnik infekcije.
Poznato nam je kako antibiotici osim štetnih, uništavaju i floru zdravih bakterija našega organizma koje pospješuju očuvanje dinamičke ravnoteže; stoga se preporučuje uporedo s antibioticima korištenje i probiotika kako bi se uspostavio balans i zaštitio imunološki sistem. Biljne droge, pripravci na bazi bilja pa i sama ishrana mora biti korigovana tokom korištenja antibiotika kako bi se postiglo njegovo optimalno djelovanje.
Tetraciklini su antibiotici širokog spektra djelovanja koji se ne smiju koristiti u kombinaciji sa kalcijem i željezom. Naime, molekule kalcija i željeza imaju tendenciju povezivanja sa tetraciklinski prsten stoga umanjuju njegovo antibiotsko djelovanje. Tokom terapije tetraciklinima potrebno je suplementirati dodatno vitamin C, obzirom da se brže izlučuje iz organizma. Hloramfenikol i trimetoprim/sulfometoksazol smanjuju učinak folne kiseline; dok nitrofurantoin i penicilin smanjuju apsorpciju magnezija stoga treba biti oprezan prilikom terapije istim.
Penicilin, kao najrasprostranjeniji antibiotik svih vremena može značajno uticati na nedostatak vitamina B3 i B6; dok sulfonamidi i neomicin uzrokuju smanjen nivo vitamina B12 i folne kiseline. Treba biti oprezan prilikom konzumiranja namirnica koje sadrže ovu vrstu vitamina u izobilju. Važno je znati kako nam je priroda dala rješenje za skoro sve vrste oboljenja, pa tako i za bakterijske infekcije.
Kadulja (lat. Salvia officinalis) ima blagotvoran efekat na respiratorne infekcije, infekcije u usnoj šupljini te na želučane i probleme u crijevima; a naučno je dokazano njeno antibiotsko ali i antifungalno i antivirusno djelovanje. Tretiranje rana ili upala medom kao prirodnim antibiotikom je od izuzetne važnosti desetljećima obzirom da pčele proizvode protein defensin-1 kojim obogaćuju med te tim i djelovanje na kožne infekcije i infekcije izazvane superbakterijama.
Djelovanje cimeta na bakteriju E.coli uz natrijev benzoat ili kalijev sorbat je toliko nevjerovatno da su i naučnici dugo vremena provjeravali tačnost ovog podatka dok na koncu nije i odobrena studija u kojoj je E.coli uništena do nemjerljivog nivoa. Medicilin rezistentni Stafilococus aureus se uspješno inhibira djelovanjem alicina iz bijelog luka. Prirodni antibiotici izazivaju znatno manje štetnih efekata kao i interakcija obzirom da strukture spojeva s antibiotskim djelovanjem nisu proizvedene sintetskim putem.
Niti jednu vrstu antibiotika ne treba uzimati u kombinaciji s mlijekom i mliječnim proizvodima jer se na taj način značajno usporava i otežava apsorpcija istih. Hrana bogata vitaminima i mineralima uz detaljan osvrt upravo na interakcije u kombinaciji s antibioticima je od presudne bitnosti za uspješnost terapije i zdravlje imunološkog sistema!
Piše: mr.ph. Kristina Duspara za nutricionizam.ba
