Tokom trudnoće skoro svaka žena dobije brojna „zlatna“ pravila, koja se najmanje 100% oslanjaju na stara predanja i vjerovanja.
Za vas smo malo dublje istražili područje gatanja i bapskih priča 🙂
Od prastarih vremena pa do moderne medicine ostalo je nejasno, sve do momenta rođenja, prastaro pitanje: da li će biti dječak ili djevojčica? Kako to nije bilo moguće vidjeti “golim okom” pokušalo se pomoći tako što se tražilo znanje i iskustvo starijih žena.
Dječak ili djevojčica?
Kada bi žena ostala trudna, u nekim se zemljama do rješenja dolazilo tako što se ženi ponudila na poklon ruža ili ljiljan. Ukoliko bi uzela ljiljan bio bi dječak, a ako bi uzela ružu bila bi curica.
Pa zatim: ako je žena „procvjetala“ u trudnoći, njena duša se radovala malom kavaliru. S druge strane, ako je djelovala blijedo, na putu je bila mala djevojčica kao buduća „konkurencija“.
Drugo pravilo je glasilo: ima li žena jake kiseline, može se radovati nasljedniku, a ako joj se puno traži slatko, očekuje curicu. Ako je stomak više špicast, ili je beba živahnija i udara puno opet je nasljednik u pitanju.
Ko je želio ići na sigurno, koristio je sljedeći metodu: manji predmet, obično prsten stavio bi se na konac i postavio bi se da visi iznad pupka trudnice, koja je ležala na leđima. Ukoliko se prsten lagano kružno okretao – bila bi djevojčica, a ako se pomjerao lijevo desno – bio bi dječak.
Interesantno je i da mjesec igra veliku ulogu. Vjerovalo se da se kod mjesečeve mijene upravo rađa veći broj djece nego inače.
Momenat rođenja se pokušao predskazati, tako što se mjerio stomak trudnice. Kada bi dostigao nekih 100 cm, vjerovalo se da je termin poroda blizu.
O rodama
Priča da rode donose djecu vuče korijene iz skandinavskih zemalja. Prema tom predanju roda bi ugrizla za nogu ženu, koja je imala veliku želju za djetetom i koja bi nakon toga morala da miruje u krevetu. Nakon toga roda bi donijela bebu.
Pretpostavljamo da se priča oslanja na impresivan i ljubavi pun monogamni suživot roda roditelja i njihovih mladih. Na to se nadovezala i pojava da su se rode često viđale na ribnjacima, bunarima i močvarama, gdje se prema starom vjerovanju nalaze duše nerođene djece. Ali čak i stare Rimljane i Grke je impresionirao život roda. Oni su zamijetili, da su se mladi brinuli o svojim starim i bolesnim roditeljima, koje su hranili i branili. To je poslužilo, između ostalog, za formiranje „zakona roda“, odnosno u starom Rimu „Lex Ciconaria“, koji nalaže djeci da se brinu o svojim roditeljima u dubokoj starosti
Šta može škoditi bebi?
Uzroke ste takođe mogli pronaći u bapskim pričama. Tako se, na primjer, vjerovalo da topla kupka može dovesti do prijevremenog poroda, kao i prepadanje trudnice. Osim toga, vjerovalo se da i najmanji šok može dovesti do nepravilnog razvoja nerođenog djeteta.
