Boravak na otvorenom tokom sunčanih dana svima pričinjava zadovoljstvo. Sunce, dokazano, popravlja raspoloženje – podstiče lučenje serotonina i dopamina u mozgu, neurotransmitera koji djeluju protiv depresije.
Uz to, sunčeva svjetlost inhibira lučenje melatonina, hormona odgovornog za san. Dalje, pod uticajem ultraljubičastog zračenja u koži se sintetiše vitamin D, a samo nekoliko minuta izlaganja suncu svakog dana dovoljno je zdravoj osobi da proizvede potrebnu količinu tog vitamina.
Njegova primarna uloga je održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcijuma i fosfata u plazmi pa je tako nužan za normalan rast i mineralizaciju kostiju i zuba.Izlaganje nezrele i osjetljive kože UVA i UVB zračenju vrlo je opasno. Stoga se roditelji trebaju pridržavati nekih nepisanih pravila.
1. Dijete se, dok ne navrši šest mjeseci, uopšte se ne smije izlagati suncu! Također se ne smije mazati kremama sa zaštitnim faktorom jer one mogu prouzrokovati iritaciju i pojačanu apsorpciju.
2. Djeca mlađa od tri godine ne smiju biti izložena direktnom suncu, posebno između 11 i 17 sati kad je najjača insolacija.
3. Ako je boravak na suncu neizbježan, dijete obavezno treba zaštititi (šeširić sa širokim obodom od pamučnog materijala),sunčanim naočarima, odgovarajućom odjećom (prozračnom i svijetlom) i kremom za zaštitu od sunca.
4. Izaberite kremu za zaštitu od sunca koja sadrži mineralne filtere (titan dioksid, cink oksid) koji reflektuju i raspršuju UV-zrake djelujući poput ogledala. Oni filtriraju cijeli raspon UV-zraka (UVA i UVB), inertni su (ne reaguju sa drugim sastojcima kozmetičkih proizvoda) i fotostabilni su. Na površini kože stvaraju vidljivi film i ne postoji rizik od penetracije. Upravo ih to čini sigurnima za primjenu.
Za razliku od mineralnih filtera, hemijski filteri, zavisno od svog sastava, apsorbuje samo određenu talasnu dužinu sunčeve svjetlosti pa je za efikasnu zaštitu potrebno kombinovati nekoliko hemijskih filtera. Dalje, nisu fotostabilni, što znači da se pod uticajem sunčeve svjetlosti dijele na manje molekule koje prodiru u kožu i koje mogu reagovati sa drugim sastojcima pa tako postoji rizik od alergijske reakcije ili toksikacije.
5. Zaštitnu kremu nanesite čak i kad je dijete u senci, zbog reflektovanja UV-zraka od vodu, stijene..
6. Ne zaboravite djetetu ponuditi dovoljno tečnosti kako biste sprečili rizik od dehidracije. Svakako izbegavajte gazirane i zaslađene sokove jer ne mogu ugasiti žeđ.
7. Nanosite zaštitnu kremu u dovoljnim količinama svaka dva sata, odnosno nakon kupanja.
8. Ne zaboravite zaštititi posebno osjetljive i izložene dijelove tijela kao što uši, nos, usnice, koje ne sadrže zaštitni pigment melanin, čelo, iako je prekriveno šiškama, prednji dio vrata, ramena…
9. Pred kraj dana, nakon tuširanja, na kožu nanesite preparat za njegu nakon sunčanja koji će je umiriti i nadoknaditi vlagu.
Sunčanica
Sa izlaganjem suncu ne smije se pretjerivati, posebno bez šešira jer prijeti opasnost od sunčanice, kada dolazi do edema mozga. Ako je riječ o većem djetetu, obično se žali na glavobolju i mučninu, a manje postaje izuzetno uznemireno. To stanje je praćeno visokom temperaturom, povraćanjem, dehidracijom, crvenom i toplom kožom. Pružanje prve pomoći uključuje smještanje djeteta u zamračenu, klimatizovanu prostoriju, stavljanje hladnih obloga na glavu, davanje sredstva za snižavanje temperature i ublažavanje glavobolje (paracetamol, ibuprofen). Također treba nadoknaditi izgubljenu tečnost hladnim čajem i vodom, a u slučaju većih gubitaka prouzrokovanih povraćanjem – oralnom rehidracijskom tečnosti.
Opekotine
Ultraljubičasto zračenje (UVA i UVB) u slučaju prekomjernog izlaganja može izazvati opekotine, sa kratkotrajnim ili dugotrajnim posljedicama. Naime, dovoljno je da dijete dobije opekotine da se rizik od nastanka malignog melanoma udvostruči. Djetetu možete pomoći tako što ćete ga okupati u mlakoj vodi, a opekotine prekriti hladnim oblozima. Kako biste mu ublažili osjećaj pečenja i boli, ujedno snizili temperaturu, dajte mu lijek na bazi paracetamola.
KAKO ZAŠTITI KOŽU BEBA
Koža beba još je nerazvijena i stoga izuzetno osjetljiva. Dakle, nije stekla sve osobine koje posjeduje koža odraslih, a koje joj pružaju odgovarajuću zaštitu od nepovoljnih spoljašnjih uticaja. Trebaće joj dvije do tri godine da potpuno sazri. Iako je njena građa u osnovi slična građi kože odraslih, postoje neke razlike:
– koža beba je tanja nekoliko puta
– hidrolipidni sloj je oskudan u odnosu na onaj kod odraslih, a time i propusniji pa postoji veći rizik od isušivanja i prodora mikroorganizama i alergena.
– rožnati sloj epidermisa (stratum corneum) je tanji: keratinociti su slabije povezani što dodatno povećava propusnost tog sloja spoljašnjim činiocima kao što su toplota, hladnoća, sapun, detardženti i mirisi, kao i ostalim alergenima i mikroorganizmima.
– epidermo-dermalni spoj je labaviji
– dermis je tanji i sadrži manje vezivnih vlakana.
– potkožno masno tkivo je oskudno.
– nije još uspostavljen kiseli pH – pH je neutralan čime je koža podložnija infekcijama.
– mreža krvnih sudova obilno je razvijena pa se tako štetni sastojci sa kože lakše resorbuju.
– imunološki sastav je nezreo.
– djeca od rođenja poseduju sve što trebaju za prirodnu fotozaštitu (površinski sloj kože, melanin i mehanizme ćelijske odbrane), međutim ti su mehanizmi još nezreli.
– mehanizmi za održavanje stalne telesne temperature također su nerazvijeni kod beba.
Izvor: www.mamaibeba.rs
